AutorDavor Duplančić
Ispit iz toksikologije i školovanje o kemikalijama
Opasne kemikalije su tvari i smjese koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje radnika koji njima rukuju (poljoprivrednici, lakireri, mala i velika brodogradnja, prodavači i sl.)
Također, osim za osobe u neposrednom doticaju s kemikalijama, predstavljaju i potencijalni rizik za druge ljude koji na razne načine dolaze u bilo kakav posredni doticaj s njima.
S obzirom na njihovu opasnost, potreban je poseban oprez pri rukovanju s opasnim kemikalijama.
U svrhu toga, osobe koje su na radnom mjestu izložene kemikalijama ili njihovi radni zadaci uključuju rukovanje s istima moraju posjedovati određena znanja i vještine kako bi se maksimalno smanjili rizici za nastanak štetnih posljedica i osigurala zaštita na radu.
Iz tog se razloga organiziraju tečajevi i ispiti propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija.
Ovaj je Pravilnik dio Zakona o kemikalijama, a odnosi se na sve fizičke i pravne osobe uključene u proizvodnju, korištenje, uvoz, izvoz opasnih kemikalija te njihovo postavljanje na tržište.
Prema Zakonu, te su osobe dužne zaposliti odgovornu osobu sa završenim tečajem i položenim ispitom iz toksikologije na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo – Služba za toksikologiju.
Osim odgovorne osobe , i ostali radnici koji rukuju kemikalijama moraju imati završen barem temeljni tečaj o opasnim kemikalijama.
Školovanje o kemikalijama
Zbog složenosti teme, školovanje o kemikalijama podijeljeno je na obvezne i posebne tečajeve o zaštiti od kemikalija.
Postoje tri vrste tečaja, i to: dva obvezna tečaja o zaštiti od kemikalija za radnike i za odgovorne osobe u tvrtkama te posebni tečaj za pripadnike interventnih jedinica za zbrinjavanje nesreća s kemikalijama.
Prije svega, potrebno je ispuniti online prijavnicu za tečaj za rad s opasnim tvarima na stranici HZJZ – Služba za toksikologiju.
Obvezni tečaj o zaštiti od kemikalija za odgovorne osobe u tvrtkama
Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija propisuje sadržaj tečaja i način održavanja ispita.
Na ovom se tečaju stječu osnovna znanja o opasnim kemikalijama.
U tečaju su obuhvaćeni i štetni učinci, važnost i značaj razvrstavanja kemikalija prema opasnostima, značenje znakova opasnosti, piktograma i oznaka, pisane upute o kemikalijama, važnost potreba stalnog liječničkog nadzora i sl.
Također, na tečaju se uče putevi ulaska opasnih kemikalija u ljudski organizam, kao i čimbenici koji imaju utjecaja na opseg i brzinu apsorpcije.
Polaznici stječu znanja o tome kako se zaštititi od ulaska opasnih kemikalija u organizam, kako pravilno rukovati kemikalijama te koje su mjere zaštite za sprječavanje nesreća ili neželjenih učinaka kemikalija na zdravlje ljudi i na okoliš.
U tečaj su obuhvaćene i mjere dekontaminacije, pružanja neodgodive prve pomoći i samopomoći, kao i podaci koji se trebaju dostaviti liječniku u slučaju odvođenja izložene osobe u zdravstvenu ustanovu.
Osim navedenog, obrađuju se i prava te obveze radnika, posebni podaci iz toksikokinetike, akutni i kronični učinci, zaštitne mjere za sprječavanje nesreća s kemikalijama te upoznavanje s propisima Europske unije i nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata.
Svi radnici koji na radnom mjestu obavljaju određene poslove s opasnim kemikalijama se mogu prijaviti na tečaj u Službu za toksikologiju.
Obvezni tečaj o zaštiti od kemikalija za radnike u tvrtkama
S obzirom da su dužni završiti temeljni tečaj o opasnim kemikalijama, konstruiran je poseban tečaj upravo za radnike.
Na tečaju se stječu osnovna znanja o kemikalijama – vrste štetnih učinaka koji su izazvani kemikalijama, način ulaska kemikalija u organizam, tehnike sprječavanja njihovog ulaska, pravila ponašanja prilikom nesreće i zbrinjavanje, dekontaminacija i prva pomoć.
Također, polaznicima tečaja je osigurana potrebna literatura za spremanje ispita pred povjerenstvom Službe za toksikologiju.
Posebni tečajevi – tečaj za pripadnike interventnih jedinica za zbrinjavanje nesreća s kemikalijama
U slučaju nesreće s opasnim kemikalijama, županijske su vlasti dužne pripremiti svoje snage za intervenciju.
To uključuje prometnu i temeljnu policiju, bolničke ustanove, prvu pomoć, vatrogasce, civilnu zaštitu i druge koji na bilo kakav način mogu doprinijeti u slučaju nesreće s opasnim kemikalijama.
Iako taj dio posla može biti obavljen i od strane lokalnih snaga iz škola, instituta i privrede, prethodno nabrojana tijela to obavljaju u sklopu svojih znanja i iskustava, a i ovlašteni su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Po završenom tečaju i položenom ispitu iz toksikologije, osoba je osposobljena i u mogućnosti je rukovati s opasnim kemikalijama u trajanju od 5 godina te je poslije toga potrebno obnoviti i dopuniti znanja iz područja toksikologije
Za dodatne informacije i pomoć pri zaštiti na radu i svim njenim dijelovima, obratite se stručnom timu iz Duplex Controla!
AutorDavor Duplančić
Psihofiziološki napori
Posao je velikom broju ljudi značajan, ako ne i glavni izvor stresa u životu. Stres je svaki događaj koji remeti unutarnju ravnotežu u organizmu i koji zahtijeva prilagođavanje. Naravno, postoje stresniji i manje stresni poslovi, ali svi smo se barem jednom morali suočiti s pritiskom na radnom mjestu.
Psihofiziološki napori su posljedice svih problema koji se mogu javiti na radnom mjestu, a koji su uzrokovani nepovoljnim okruženjem u kojem je posao potrebno obavljati. To može rezultirati smanjenom učinkovitošću i, što je još važnije, zdravstvenim problemima te psihosomatskim oboljenjima.
Stoga, iznimno je važno da poslodavac uloži napor u stvaranje zdravog radnog okruženja, u kojem će se voditi računa o psihofizičkom stanju ljudi koji tamo rade. Ipak, stres je ponekad neizbježan, ali se njega, srećom, možemo riješiti na razne načine.
Što znači biti uspješan?
Upravo je glad za uspjehom jedan od glavnih izvora stresa na poslu. Poslodavac koji želi da njegova tvrtka postane dominantna na nekom tržištu imat će velike zahtjeve od svojih radnika.
Dok se velika plaća može činiti kao dovoljno dobra kompenzacija za to, treba imati na umu da dohvaćanje poslovnog uspjeha po svaku cijenu može ostaviti ozbiljne posljedice u drugim aspektima života.
Zdravlje i samopouzdanje često pate, a nisu rijetki ni problemi u privatnom životu kada netko stavlja svoj posao i karijeru na prvo mjesto u svakoj situaciji.
Važno je naći zdravu ravnotežu i načine na koje se možemo opustiti nakon zahtjevnog radnog dana ili tjedna. To će pomoći ne samo vama, nego i vašim kolegama s kojima provodite značajan dio dana i doprinijeti ugodnijoj radnoj atmosferi.
Psihosocijalni rizici
Psihofiziološki napori proizlaze iz nečeg što nazivamo psihosocijalnim rizicima. To su zapravo svi problemi koji nastaju lošom organizacijom, nejasnim ulogama i nezdravom društvenom klimom na radnom mjestu. Takve stvari će uvijek imati negativan ishod u psihološkom, društvenom, pa čak i fizičkom smislu.
Primjerice, prevelik pritisak kao rezultat nerealnog roka u kojem bi neki posao trebalo obaviti, čest je primjer psihosocijalnog rizika. Nepostojanje kulture komunikacije, koja bi radniku olakšala snalaženje i razjasnila stvari koje se od njega traže, također može biti značajan izvor stresa. Povećanom stresu su izložene osobe na rukovodećim pozicijama, radu s ljudima (kupcima, strankama). Problem se javlja na svim razinama i radnim mjestima u organizaciji a može biti i nemogućnost napredovanja, prekovremeni rad , smjenski rad, noćni rad, nemogućnost utjecaja na njega, rad s računalom, loši međuljudski odnosi i već spomenuti učinak na privatni život.
Dakle, postoji mnogo potencijalnih izvora stresa na radu, a brzo identificiranje osobe koja je pod velikim pritiskom je ključno za sprječavanje svih problema koji iz toga mogu proizaći uključujući i sigurnost samog radnika kao i sigurnost drugih.
Uz to, procjena psihosocijalnih rizika neizbježna je kada se radi procjena rizika, a nju u Hrvatskoj provode stručnjaci zaštite na radu, specijalisti medicine rada te po potrebi psiholozi (vidi Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, članak 13. i 14.).
Navedeni stručnjaci mogu provoditi i edukaciju radnika u prostorijama poslodavca kako bi se potencijalni psihosocijalni rizici spriječili prije nego što eskaliraju u ozbiljan problem.
Stres
Stres na radu javlja se u situacijama kada radnik nije u mogućnosti ispuniti ono što se od njega traži zbog nekog od već spomenutih psihosocijalnih rizika. Drugim riječima, nalazi se u situaciji koja ga na neki način ugrožava, a koju nije u stanju riješiti. Tada taj radnik postaje nefunkcionalan u fizičkom, psihičkom i društvenom smislu.
Najčešće se radi o preopterećenosti na radnom mjestu, koja može biti rezultat nerazumijevanja i nerealnih očekivanja nadređenih, lošim odnosima s kolegama ili nekim drugim nerješivim problemima.
Ovo može dovesti do raznih simptoma kao što su gubitak daha, ubrzano disanje i rad srca, slaba cirkulacija, mučnina, znojenje itd. Međutim, simptomi stresa mogu se proširiti i izvan radnog mjesta pa tako radnik može patiti od nesanice, postati agresivan ili čak depresivan. Naravno, osoba u takvom stanju ne može se koncentrirati na posao kojeg obavlja, a lako je moguće da će biti i nemirna i frustrirana zbog nemogućnosti da obavi svoj posao kako treba.
Upravo takva smanjena efikasnost na radnom mjestu dovodi do dodatnog stresa jer će se osobi pod stresom puno više ciljeva i zadataka činiti nedostižnima, čime se ulazi u začarani krug iz kojeg nije nimalo lako izaći.
Ako je osoba dugotrajno izložena stresu dolazi do razvoja psihosomatske bolesti koja ukoliko se ne prepozna i ne liječi može dovesti do trajnog oštećenja zdravlja stresu izloženog radnika. Važno je da se radnika uputiti specijalisti medicine rada te obiteljskom liječniku na daljnje liječenje primijete li simptome prevelike izloženosti stresu.
Zbog toga je važno znati kako se najbolje nositi sa stresom na radnom mjestu i imati mehanizme koji to olakšavaju.
Kako se nositi sa stresom?
Srećom, postoji mnogo načina za kvalitetno nošenje sa stresom. Bilo koja od metoda koje ćemo ovdje navesti može puno pomoći u smanjenju pritiska i uvesti pozitivne prakse na radno mjesto, prakse od kojih mogu profitirati svi. No, krenimo redom.
Komunikacija
Možda i najvažniji način nošenja sa stresom jest komunikacija. Kvalitetno komuniciranje s kolegama na poslu omogućit će vam da se osjećate kao dio grupe jer će drugi tada lakše podijeliti svoje ideje s vama i olakšati vam rješavanje problema.
Nadalje, kvalitetna komunikacija s nadređenima i podređenima pomaže u efikasnosti jer se neće javiti nikakvi psihosocijalni rizici vezani uz nejasne uloge ili nerealna očekivanja. Naravno, u svemu ovome je neophodno zadržati određenu razinu profesionalnosti, ali trud kojeg uložite u gradnju odnosa na poslu će vam se sigurno isplatiti.
A ako imate problem koji vas muči, nemojte se ustručavati razgovarati o tome s nekim. Osim što će vam razgovor pružiti olakšanje, moguće je da će vam tuđi pogled na to pomoći da dođete do rješenja.
Organizacija
Kvalitetna organizacija iznimno je važna u prevenciji stresa jer ona podrazumijeva visoku efikasnost i jasno raspoređene uloge. Svima je lakše raditi ako se točno zna tko je za što zadužen, a ako se pravilno procjenjuje važnost pojedinog zadatka i samim time redoslijed njihovog rješavanja, nikad neće nastupiti panika zbog kašnjenja s nečim važnim.
Fizičke aktivnosti
Odličan način za borbu sa stresom su i fizičke aktivnosti. Nije bitno radi li se o plesanju salse, nogometu ili planinarenju, bilo kakva aktivnost pomoći će vam da zaboravite na pritisak i probleme na poslu.
Također, ovakve aktivnosti su odlična ideja za team building s kolegama. Partija paintballa, primjerice, može napraviti čuda za koheziju unutar radnog okruženja. Jednostavno, ljudi će biti puno otvoreniji jedni prema drugima ako imaju priliku družiti se i u manje formalnom okruženju, a malo zdravog natjecateljskog duha može puno značiti.
Na ovaj način može se poboljšati i komunikacija unutar tvrtke jer će se radnici lakše otvarati svojim kolegama i lakše zajednički pronalaziti put do ostvarenja zadanog cilja.
Preventivno djelovanje
Prilikom izrade procjene rizika važno je da stručnjaci zaštite na radu zajedno sa poslodavcem i radnicima ispravno procjene rizike od stresa na pojedinim radnim mjestima te da u planu mjera uključe aktivnosti za smanjivanje stresa. Kod svakodnevnog rada treba obratiti pažnju na promjene ponašanja stresu izloženih radnika te ukoliko se uoče promjene u ponašanju upozoriti osobu te po potrebi djelovati slanjem na izvanredne preglede kod specijalista medicine rada kako bi se spriječio razvoj psihosomatskih oboljenja.
U svim ovim aktivnostima, Duplex Control i njegovi stručnjaci mogu vam pomoći savjetom.
AutorDavor Duplančić
Sigurnost rada u teretani
Teretane su dio svakodnevice za milijune ljudi diljem svijeta. S obzirom na složene i teške sprave koje potencijalno mogu uzrokovati ozbiljne ozljede, važno je pobrinuti se da su svi u ovim prostorima što je moguće više sigurni. To se, naravno, ne odnosi samo na sportaše i rekreativce koji tamo treniraju nego i na radnike, bili oni treneri koji rade s klijentima ili drugo osoblje.
U tu svrhu postoje standardi kojih bi se sve teretane trebale pridržavati, a odnose se na opremu i za vježbače, osposobljenost osoblja i općenitu sigurnost cijele teretane u slučaju nekakve nenadane opasnosti. Kako bi ove stvari bile što jasnije, evo kratkog pregleda najvažnijih elemenata za sigurnost rada u teretani.
Prostor
Prostor u kojem se nalaze sprave za vježbanje mora imati više mogućih izlaza u slučaju nužne evakuacije kao i opremu za gašenje požara. Nadalje, rasvjeta i ventilacija također bi trebali biti ispravni – niti jedan dio teretane ne bi smio biti neosvijetljen, a preporuka osvjetljenosti je više od 300 luksa za prostore gdje se vježba, dok bi se zrak trebao mijenjati barem osam puta tijekom jednog sata, iako je poželjno da broj izmjena bude veći od deset.
Zbog činjenice da se radi o zatvorenom prostoru s mnogo rasvjete i ventilacije, iznimno je važno obratiti pozornost na ispravnost električnih instalacija. Održavanje i servisiranje treba biti redovito, a to se odnosi i na sprave s električnim komponentama poput trake za trčanje, ergometre i slično.
Bilo kakvi problemi po ovom pitanju potencijalni su izvor požara, ali mogu rezultirati i teškim ozljedama ili opeklinama. Redovite kontrole i pravovremene reakcije stoga su od velike važnosti, a osnova za sve to je dovoljna količina opreza. Jednostavno, uvjeti u teretani i stanje sprava konstantno se moraju provjeravati kako bi se mogla pružiti najbolja moguća usluga i osigurati zdravlje radnika i klijenata.
Prostor također treba biti podijeljen na dio za vježbanje, svlačionicu i sanitarni čvorovi s tuševima, a potreban je i prostor u koji klijenti mogu sigurno odložiti vrijedne stvari koje imaju sa sobom.
Oprema
Naravno, teretana ne može ispuniti svoju funkciju bez odgovarajuće opreme, stoga je vrlo važno biti siguran u njenu kvalitetu. Loša oprema može uzrokovati ozbiljne ozljede, pogotovo ako se radi o težim utezima, tako da ovdje kompromisa zaista ne bi trebalo biti.
Oprema za teretanu trebala bi se nabavljati od ovlaštenih dobavljača koji mogu jamčiti njenu ispravnost i kvalitetu. Uz to, na opremi bi trebale biti postavljene upute za sigurno korištenje koje jasno prikazuju kako se vježbe točno izvode. Početnicima bi treneri prije početka vježbanja trebali pokazati kako se koristiti opremom kako bi se znali koristiti njom i vježbati bez rizika od ozljeda.
Važan je i raspored opreme jer bi ona trebala biti dostupna i invalidima, ali važno je imati na umu da bi u sve ovo trebalo uključiti i prostor za asistenta, tj. trenera koji nadgleda izvođenje vježbi. Uz to, sprave i ostala oprema trebali bi biti dovoljno udaljeni jedni od drugih, a to se posebno odnosi na utege. Izvođenje vježbi mora biti nesmetano.
Pri rasporedu opreme u teretani treba voditi računa o preglednosti prostora kako bi treneri mogli uočiti bilo kakve probleme i reagirati na najbrži mogući način. Ovo može biti iznimno važno za zdravlje svih korisnika teretane i preporučuje se da se raspored prostorije za vježbanje planira tako da se može obuhvatiti jednim pogledom (s pulta na kojem se sportaši prijavljuju u teretanu, ako on postoji ili drugom nadzornom opremom).
Radnici
Radnici u teretani moraju biti osobe educirane za rad u teretani koje upućuju, prate i kontroliraju vježbanje klijenata te im mogu pomoći u svakom trenutku. Za njih treba biti osiguran adekvatan prostor uz svaku spravu jer je za očekivati da će puno vremena provesti pomažući vježbačima u izvođenju vježbi. Svi radnici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način i gašenje početnog požara.
No, osim pomaganja vježbačima pri pravilnom izvođenju vježbi, nadgledanja teretane i sastavljanju raznih individualnih i grupnih programa, radnici teretane imaju i zadatak paziti na opremu koja se koristi i moraju odmah reagirati u slučaju kvara ili bilo kakvih drugih problema.
Također, poželjno je i da više radnika zna pružiti prvu pomoć. To je nešto što može biti od iznimne važnosti, posebice u slučaju nepredviđenog događaja ili ako se dogodi da nekome od vježbača pozli i potrebno mu je pružiti prvu pomoć do dolaska hitne pomoći. Sve ovo će pomoći da se svatko u teretani osjeća sigurno i u dobrim rukama, što će sigurno igrati važnu ulogu u uspjehu i dobrom poslovanju teretane. Prema Zakonu o radu jedan radnik u svakoj smjeni mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći.
Pobrinite se za sigurnost u vašoj teretani
Kako biste bili sigurni da su sigurnosni uvjeti u teretani na najvišoj mogućoj razini, potrebno je obaviti tehnička ispitivanja radnog prostora i opreme te izraditi procjenu rizika za mjesta rada u teretani. Najlakši i najbrži način za to obaviti je kontaktirati tvrtku Duplex Control i zatražiti naše stručno mišljenje. Bez obzira tražite li savjet ili nešto više, naši inženjeri su vam uvijek na raspolaganju.
Obratite nam se s povjerenjem i pobrinite se za adekvatnu zaštitu za svoje radnike i klijente!
AutorDavor Duplančić
Zaštita na radu pri poljoprivrednim radovima
Sve osobe koje na neki način sudjeluju ili se bave poljoprivrednim radovima izložene su prvenstveno ergonomskim rizicima, ali i vibracijama, prašini, dimu, buci, velikim temperaturnim promjenama, kemikalijama, itd.
Drugim riječima, poljoprivreda je djelatnost koja sa sobom nosi mnogo potencijalnih rizika po sigurnost i zdravlje onih koji se njome bave.
Osim navedenih rizika, opasnost mogu predstavljati i nestandardno te dugo radno vrijeme, rad vikendima ili produženi rad – svi oni mogu biti ugrožavajući za osobu, iako se često zanemaruje njihova važnost.
Iz navedenog nije teško zaključiti kako poljoprivreda može biti izuzetno opasna u slučaju da se na mjestu rada ne poduzimaju sve potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu u svrhu očuvanja dobrobiti ljudi.
Potreba za dodatnim oprezom, naročito prilikom rukovanja strojevima, naglašena je i u činjenici da ozljede na radu u poljoprivredi mogu imati i smrtni ishod.
Da bi se spriječile ozljede na radu, bolesti u svezi s radom i profesionalne bolesti u poljoprivredi te da bi se zaštitio radni okoliš, poslodavac je dužan postupati u skladu s temeljnim propisom Zakona o zaštiti na radu, točnije, podzakonskim Pravilnikom o zaštiti na radu u poljoprivredi.
Radna mjesta u poljoprivredi su najčešće radna mjesta s poslovima s posebnim uvjetima rada (Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) Za obavljanje tih poslova potrebno je stručno obrazovanje, odgovarajuća dob i spol te zdravstveno stanje.
Opasnosti i štetnosti pri radu u poljoprivredi
Iako do njih može doći u vrlo različitim situacijama, opasnosti pri radu u poljoprivredi se dijele na mehaničke opasnosti, opasnosti od električne struje, opasnosti od požara i struje te opasnosti pri radu sa životinjama.
Također, osim opasnosti, u poljoprivredi postoji i velik broj štetnosti, od kojih razlikujemo biološke, kemijske, čimbenike radnog okoliša, buku, vibracije, rasvjetu, prašinu te tjelesne napore.
Mehaničke opasnosti
Mehaničke su opasnosti one koje su nastale mehaničkim djelovanjem strojeva, opreme ili uređaja zbog neadekvatnih površina i prostora za rad.
U doslovnom smislu, izvor mehaničke opasnosti su šiljati i oštri predmeti u mirovanju ili pokretu, rotirajući te ostali pokretni dijelovi.
Zaštita od mehaničkih opasnosti prvenstveno se odnosi na ispravno rukovanje sredstvima rada i njihova ispravnost – takva sredstva moraju biti opremljena zaštitnim uređajima, napravama i blokadama u svakom trenutku.
Opasnosti od električne struje
Iako služi kao pogon uređajima i strojevima, električna energija u poljoprivredi može biti i izvor opasnosti.
Neispravno izvedene električne instalacije te loše održavani strojevi, uređaji, alati ili instalacije mogu biti izvor požara i/ili teških ozljeda.
Zaštitom na radu je propisano da postavljanje i održavanje električnih instalacija mora biti povjereno stručno osposobljenim osobama.
Ispitivanje električnih instalacija mora biti potvrđeno ispravom o izvođenju instalacija sukladno s propisima o električnim instalacijama i pravilima zaštite na radu.
Opasnosti od požara i eksplozije
Pri svakom radu s eksplozivnim i zapaljivim tvarima, kao i sa silosima ili mješaonama, postoji opasnost od eksplozije i požara.
Najefikasnija preventivna mjera pri ovakvim vrstama opasnosti je pravilno i adekvatno održavanje, skladištenje i rukovanje.
Opasnosti pri radu sa životinjama
Poljoprivreda se, vjerojatno, od ostalih djelatnosti ističe upravo i po postojanju opasnosti od životinja.
U ovom se kontekstu valja spomenuti dva aspekta kontakta sa životinjama – one predstavljaju biološku štetnost (u smislu zaraze) te mehaničku opasnost (u smislu napada životinje).
Preventivne mjere propisane su Zakonom o zaštiti na radu, a odnose se na postupanje sa životinjama te na njihov smještaj.
Poljoprivredni radnici
S obzirom na to da su svakodnevno izloženi opasnostima i štetnostima na radnom mjestu, radnici u poljoprivredi moraju imati osobnu zaštitnu opremu, naročito u situaciji kada je procijenjen povećani rizik za sigurnost i zdravlje radnika.
Sve posebne mjere zaštite na radu, zaštite na radnoj opremi, strojevima ili uređajima propisane su Pravilnikom o zaštiti na radu u poljoprivredi.
Također, za svu radnu opremu (strojeve i/ili uređaje) se primjenjuje Pravilnik o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme.
Konačno, postupanje na mjestu rada na kojem je procijenjena vjerojatnost izlaganja određenoj opasnosti ili štetnosti definirano je posebnim pravilnicima (primjerice, Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti kemikalijama na radu ili Pravilnik o zaštiti radnika zbog izloženosti buci na radu).
U svakom je koraku poljoprivrede, stoga, najbitnija zaštita radnika i omogućavanje što sigurnijeg načina rada.
Da biste preventivno djelovali potrebno je izraditi procjenu rizika (više o tome u našem članku o procjeni rizika) za radna mjesta u poljoprivredi.
Iz tog Vam razloga stručnjaci Duplex Controla stoje na usluzi – svima onima kojima je potrebna pomoć ili savjet u provođenju mjera zaštite na radu.
AutorDavor Duplančić
Poslodavac i zaštita radnika od bioloških štetnosti: cijepljenje kada i zašto
U svjetlu novih cjepiva protiv virusa COVID-19, aktualne su rasprave o nužnosti cijepljenja za stvaranje sigurnog radnog ozračja i u okviru zaštite na radu.
Postavlja se pitanje: koliko osoba koja nije primila cjepivo protiv COVID-a predstavlja opasnost za one oko sebe? Također, koje su odgovornosti poslodavca u ovom pogledu, a koja su prava radnika?
Koje su obveze radnika prema poslodavcu?
Kao u slučaju drugih zaraznih bolesti, moralni imperativ, pa i zakonska dužnost radnika je obavijestiti poslodavca o svom zdravstvenom stanju ako ono može ugroziti druge radnike. Ovo uključuje obavještavanje o mogućoj zarazi COVID-19 virusom.
Ovo vrijedi ujedno za radnika koji upravo sklapa ugovor o radu ili onog koji je već u radnom odnosu i ne tiče se samo mogućnosti širenja zaraze, već i bolesti koja sprječava radnika da vrši svoje obveze sukladno ugovoru o radu.
Davanje netočnih informacija od strane radnika o njegovom zdravstvenom stanju poslodavcu spada u težu povredu radne discipline te poslodavac ima pravo udaljiti s radnog mjesta radnika koji ne provodi mjere zaštite na radu i poduzeti druge disciplinske mjere.
Radnik ima pravo pravo odbiti rad zbog toga što na radnom mjestu nisu provedene mjere zaštite ako primijeti da mu na radnom mjestu prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život.
Sažeto rečeno, komunikacije između radnika i poslodavca je ključna u prevenciji širenja zaraznih bolesti poput koronavirusa, a sve s ciljem održavanja sigurnog radnog okruženja i uvjeta u kojima radnici mogu izvršavati svoje obveze i osjećati se zaštićeno i sigurno.
Potvrde o cijepljenju: zaštita privatnosti radnika i prava radnika
Paralelno s mogućnošću cijepljenja, poslodavci i radnici su počeli međusobno komunicirati o tome tko će se cijepiti, a tko neće. Ovo dovodi do pitanja: ima li poslodavac pravo tražiti od radnika podatke o njegovom cijepljenju? Ili pak tražiti od njega/nje da se cijepi (eventualno uz prijetnju smanjenja ili čak gubitka prava iz radnog odnosa)?
Agencija za zaštitu osobnih podataka izjasnila se po pitanju potvrda o cijepljenju i istaknula da poslodavac nema pravo tražiti takve službene potvrde jer bi to predstavljalo povredu njihovih prava.
Naime, sukladno čl. 6 Opće uredbe o zaštiti podataka (koji utvrđuje zakonitost obrade osobnih podataka), za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka treba postojati valjani pravni temelj. Podaci o cijepljenju su posebno osjetljivi pošto spadaju u kategoriju zdravstvenih podataka.
Nadalje, liječnici ne bi smjeli izdavati takve potvrde poslodavcima zbog GDPR-a te Zakona o liječništvu.
Sukladno regulativi o zaštiti privatnosti, poslodavac nema pravo tražiti ove podatke od radnika. Svaki bi radnik trebao imati ista prava, prema ugovoru o radu, i stoga kažnjavanje radnika koji se odluče ne cijepiti (ponekad iz osobnih uvjerenja, a ponekad iz zdravstvenih razloga) bi kršilo njihova radnička prava.
Poslodavac se može neformalno raspitati o tome jesu li zaposlenici generalno cijepljeni ili ne, ali samo kako bi poduzeo potrebne sigurnosne mjere za prevenciju daljnjeg širenja bolesti.
Svakako, poslodavac može ohrabriti radnike da se cijepe, ali im ne može postavljati ultimatum.
Prema nekim internacionalnim izvorima, na osnovu pravnog mišljenja, poslodavci mogu upitati zaposlenike jesu li cijepljeni kao “sigurnosnu mjeru” sprečavanja širenja zaraznih bolesti. U tom kontekstu, to ne bi predstavljalo kršenje regulative o zaštiti privatnosti.
Prikupljanje svih podataka o rizicima i štetnostima na radnom mjestu je osnova za izradu procjene rizika a time i s provođenjem preventivnih mjera za uklanjanje ili smanjivanje rizika i štetnosti. Napominjem da su i radnici sudionici u izradi procjene rizika.
Obveze poslodavca prema radnicima
Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Ovo je mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike po pitanju cijepljenja protiv COVID-19 virusa.
Dosad smo već svi naviknuti da se redovno donose novi akti i propisi koji reguliraju ponašanje i obnašanje u javnim i poslovnim prostorima. I poslodavac i radnik su dužni poštivati ove propise, a zadaća je poslodavca, uz to, educirati radnike i uputiti ih u nove mjere.
Jednako tako, poslodavac treba poštivati mjere i propisanu samoizolaciju radnika.
Poslodavac je, nadalje, prema Zakonu o zaštiti na radu, dužan ovlastiti ovlaštenika zaštite na radu čija je zadaća, između ostalog, da nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija i bioloških štetnosti (u što spadaju zarazne bolesti) te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu.
Nadalje, prema čl. 45 Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima na radu.
Cijepljenje u okviru zaštite na radu – procjena rizika
Premda je cijepljenje protiv koronavirusa itekako poželjno i ključno za prevenciju širenja virusa, ono trenutno još nije zakonska obveza; cijepljenje je u ovom slučaju neobavezno i dobrovoljno.
No, sukladno Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu, postoje preporuke za cijepljenje koje glase:
- Ako procjena rizika iz članka 4. stavaka 1. do 3. ovoga Pravilnika(…) pokaže da postoji rizik za zdravlje i sigurnost radnika zbog njihove izloženosti biološkim agensima za koje postoji učinkovito cjepivo, poslodavac radnicima treba ponuditi cijepljenje
- Cijepljenje se provodi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom odnosno s medicinskom praksom
- Radnici moraju biti informirani o prednostima i nedostacima kako cijepljenja tako i necijepljena
- Cijepljenje za radnike mora biti besplatno
- Nakon obavljenog cijepljenja izdaje se potvrda o tome, koja mora biti dostupna dotičnom radniku te nadležnim tijelima na njihov zahtjev
Nadalje, prema Smjernicama EU-a za Prilagođavanje radnih mjesta i zaštita radnika, COVID-19 sa sobom povlači promjenu procjene rizika, odnosno faktorira ga se unutar procjene rizika koju je svaki poslodavac zakonski dužan provesti.
Ove smjernice nude primjere kontrolnih mjera koje je moguće primijeniti s ciljem suzbijanja virusa, a one uključuju:
- Pružanje usluga na daljinu
- Smanjivanje prisutnosti trećih strana na najmanju moguću mjeru
- Smanjivanje fizičkog kontakta među radnicima
- Vremensko ograničavanje kontakta
- Raspoređivanje radnika ili pak izoliranje ako je to nužno za potpuno poštivanje mjera
- Omogućavanje rada na izdvojenom radnom mjestu (najčešće od kuće) ako je to moguće
- Obustavljanje kontakta s klijentima
- Prakticiranje higijenskih navika i naputaka poput dezinficiranja i redovnog pranja ruku
- Postavljanje nepropusnih prepreka
- Osiguravanje potrebne osobne zaštitne opreme poput maski za lice i rukavica
- Postavljanje plakata i drugih signalizacija koje potiču radnike na odgovorno ponašanje i ostajanje kod kuće u slučaju bilo kakvih simptoma, itd.
Stručnjaci Duplex Control su dobro upoznati sa svim mjerama koje se mogu ili pak moraju poduzeti kako bi se spriječilo širenje COVID-19 virusa. Možemo Vam pomoći u izradi procjene rizika te iznaći najbolje rješenje za Vašu tvrtku ili obrt kako bi Vam radno ozračje ostalo sigurno.
AutorDavor Duplančić
Zaštita na radu i strani radnici u Republici Hrvatskoj
Stranci, odnosno sve osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske, moraju ispunjavati uvjete propisane odredbama i posebne propise iz 54. članka Zakona o zaštiti na radu. U njemu se definiraju njihov rad, radni uvjeti i prava u RH.
Državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za (vlastitu) tvrtku koja nije registrirana u RH te ne pruža usluge i ne obavlja poslove poslodavcima s područja RH naziva se digitalni nomad.
Hrvatska je među prvim zemljama koja je regulirala pitanje digitalnih nomada, a što je u konačnici rezultiralo izmjenama Zakona o strancima na inicijativu Jana de Jonga.
Time se, svima onima koji obavljaju posao putem Interneta, omogućio privremeni boravak u RH. Prijava boravka je digitalnim nomadima, u svrhu jednostavnijeg i bržeg procesa, moguća putem ispunjavanja online obrasca za prijavu!
Osim toga, prava koja su utvrđena pravnim propisima RH, točnije, kolektivnim ugovorima koji obuhvaćaju i poslodavce i radnike, osiguravaju uvjete rada stranaca, a definirana su člankom 86. Zakona o strancima.
Prava stranaca spadaju u okvir prekograničnog pružanja usluga, a vrijede za one radnike koje je strani poslodavac (onaj poslodavac koji ostvaruje poslovni nastan u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora) uputio na rad u RH određeno vrijeme.
Onaj poslodavac koji, pak, nije u državi članici EGP-a, dužan je provoditi zaštitu na radu u skladu s propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti na radu te ostalim propisima koji vrijede u RH, u onom periodu u kojem obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj.
Svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava strance mora imati važeći ugovor ili slični dokaz o izvršenju posla sa strancem ili stranim poslodavcem koji upućuje radnika na rad u RH.
Osim toga, dužna je provoditi i organizirati zaštitu na radu za stranog radnika te za strane ustupljene radnike od strane Agencije za privremeno zapošljavanje. Drugim riječima, uvijek kada su stranci uključeni u rad poslodavca RH, domaći je poslodavac odgovoran za zaštitu na radu za te radnike.
Procjena rizika za poslove koje strani radnici obavljaju
Prema 18. članku iz Zakona o zaštiti na radu, obveza poslodavca je procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u skladu s poslom i njihovom prirodom, na način da u obzir uzima uvjete rada, tehnologiju, kemijske i fizikalne štetnosti, sredstva rada, radni okoliš, mjesto rada, organizaciju procesa rada, napore (psihofiziološke i statodinamičke), normirani rad, rad s nametnutim ritmom, noćni rad, psihičko opterećenje i razne druge rizike.
Svrha takvog procjenjivanja je smanjiti i spriječiti pojavu rizika u što većoj mjeri, a prilikom procjenjivanja rizika mora poštivati Pravilnik o izradi procjene rizika.
Stranim poslodavcima se procjena rizika (koja je u skladu s propisima iz zemlje iz koje poslodavac dolazi) priznaje u slučaju ako odgovara rizicima pri obavljanju posla na mjestu rada.
Obveze poslodavca pri zaštiti na radu
Strani radnici smiju raditi samo one poslove i za onog poslodavca za koje ima radnu dozvolu, o čemu se treba voditi računa prilikom zapošljavanja stranog radnika u RH.
Prije nego što poslodavac sklopi ugovor sa stranim radnikom, obvezan je provjeriti zadovoljavanje uvjeta od strane stranog radnika propisanih Zakonom i propisima.
Obzirom da je poslodavac dužan organizirati i provoditi zaštitu na radu za sve radnike, tako je to obvezan učiniti i za strance. Osim toga, njegova je dužnost obavještavati i radnike i savjetovati se s istima o pitanjima zaštite na radu.
Među osnovne obveze poslodavca iz zaštite na radu spadaju: procjenjivanje rizika na radu; osposobljavanje radnika; obavješćivanje i savjetovanje s radnicima (i njihovim predstavnicima) oko sredstava, zaštitne opreme i mjesta rada, tehnologije i radnih postupaka te posebnim uvjetima rada; ispitivanje radne okoline na temelju postojanja opasnih kemikalija, bioloških agensa, sigurnosnih znakova, obavijesti i uputa; zaštita od požara, eksplozije, rizika, evakuacija i spašavanje; pružanje prve pomoći; zabrana pijenja alkohola i korištenja drugih sredstava ovisnosti te zaštita nepušača; osiguravanje zdravstvene zaštite radnika na radu; uređenje gradilišta prije početka radova i osiguravanje obavljanja radova prema pravilima i propisima; usklađivanje rada u slučaju dijeljenja mjesta rada s drugim poslodavcima.
Zdravstvena zaštita
Prema članku 63., poslodavac je obvezan svakom radniku, na temelju posebnih propisa mjera zdravstvene zaštite, osigurati zdravstvenu zaštitu koja će biti u skladu s rizicima sigurnosti i zdravlja prisutnih na mjestu rada.
Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje
U svrhu smanjenja vjerojatnosti pojave požara, povećanja spremnosti reagiranja u situaciji pojave požara te osiguravanja radnika i predviđanja rizika povezanih s požarom, svaki je poslodavac dužan izraditi evakuacijske planove i vježbe te sve radnike upoznati s istima.
Svaki od navedenih postupaka je dio procesa zaštite od požara, a prema Zakonu o zaštiti od požara svi radnici moraju biti adekvatno osposobljeni za gašenje požara.
Poslovi s posebnim uvjetima rada
Svaki poslodavac koji posluje sa stranim radnicima mora na umu imati kako je strani radnik u mogućnosti obavljati rad samo za onog poslodavca za kojeg ima radnu dozvolu.
Ako se nađe u situaciji obavljanja posla s posebnim uvjetima, dužan je ispunjavati propisane posebne uvjete vezane uz stručnu spremu, dob, psihičku i psihofiziološku sposobnost, tjelesno, zdravstveno i psihičko stanje, a sve to u skladu s Pravilnikom o posebnim uvjetima rada.
Dokazivanje zdravstvene sposobnosti stranog radnika provodi se sukladno posebnim propisima te pismeni dokaz mora biti izdan u RH. Iznimke su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija.
AutorDavor Duplančić
Što je ozljeda na radu i kako postupiti?
Prilikom obavljanja poslova kojima se bavi, osoba može biti izložena potencijalnim ozljedama. Te ozljede mogu imati lakše ili teže posljedice, a ako su prouzročene obavljanjem poslovne djelatnosti ili aktivnosti koje su u vezi sa samim poslom, one se nazivaju ozljedama na radu.
Da bi u što većoj mjeri zaštitio radnike i uklonio vjerojatnost pojave ozljede na radu, poslodavac je dužan primijeniti pravila zaštite na radu.
Poslodavac odnosno ovlaštena osoba mora biti upoznata s ozljedama na radu, njihovom pojavnošću te okolnostima svog radnog okruženja kako bi što uspješnije mogao primijeniti spomenuta pravila propisana Zakonom o zaštiti na radu.
Vrste ozljeda
Ozljede na radu definirane su Zakonom o mirovinskom osiguranju te Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, ozljede na radu su ozljede koje su nastale kratkotrajnim i neposrednim fizičkim, mehaničkim ili kemijskim djelovanjem, ozljede nastale promjenom fiziološkog stanja osobe te ozljede na kondicijskom treningu održavanja psihofizičke spremnosti potrebne za obavljanje posla.
Ako do ozljede dođe na putu od stana do posla ili na putu od posla do stana, ona se također navodi kao ozljeda na radu, sve dok je povezana s obavljanjem posla na osnovi kojeg je osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Osim navedenih, ozljedom na radu smatraju se i bolesti koje su posljedica nezgode, više sile ili nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja posla.
Što se ne smatra ozljedom na radu?
U nekim se, pak, slučajevima dobivene ozljede ne svrstavaju u ozljede na radu.
Takvi slučajevi su oni u kojima se osoba ponašala nesavjesno ili neodgovorno na radnom mjestu (ili na redovitom putu do/od posla), ako je obavljala aktivnosti koje se ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (primjerice, ako se ozljeda dogodi na pauzi koja nije predviđena i na koju je radnik otišao svojevoljno) te ako je namjerno nanošenje štete prouzročeno od strane druge osobe s kojom je osigurana osoba u osobnom odnosu te se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti.
Konačno, atake kronične bolesti te bolesti prouzročene stečenim ili urođenim predispozicijama zdravstvenog stanja se ne smatraju ozljedama na radu.
Postupak s ozlijeđenom osobom
Ako je osoba zadobila ozljedu na radu, potrebno je osigurati zdravstvenu skrb (pružanje prve pomoći, pozivanje hitne pomoći, odlazak u najbližu zdravstvenu ustanovu i sl.), nakon čega slijedi postupak prijave.
Prema Zakonu o zaštiti na radu, članku 56., poslodavac je obvezan osigurati i organizirati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do trenutka pružanja hitne medicinske pomoći ili do trenutka prijema u zdravstvenu ustanovu. Također, dužan je dopustiti javnoj službi medicinske pomoći postupanje na potrebnom mjestu.
Najmanje jedan radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći (u skladu s pravilima zaštite na radu) na svakom radilištu i radnim prostorijama na kojima se nalazi dva do 20 radnika.
Na svakih sljedećih 50 radnika, potreban je još po jedan osposobljeni radnik.
Broj radnika koji su osposobljeni za pružanje prve pomoći mora odgovarati broju lokacija poslodavca. Također, broj osposobljenih radnika mora biti u skladu sa smjenskim radom i organizacijskim okolnostima kod poslodavca.
Prvu pomoć ozlijeđenoj osobi/radniku pruža osposobljeni radnik kod poslodavca.
Postupak prijave ozljede na radu
Poslodava je dužan prijaviti ozljedu na radu. Prijava ima dva dijela – prvo je potrebno obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo o događajima ozljede na radu, a potom, u određenim slučajevima, prijaviti ozljedu na HZZO.
Obavješćivanje nadležnog inspekcijskog tijela o događajima ozljeda na mjestu rada
Prema članku 65. Zakona o zaštiti na radu, ako je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć zbog ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad te je zbog ozljede osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, poslodavac je obvezan obavijestiti nadležno tijelo za inspekcijski nadzor. Obavješćivanje je potrebno odmah po nastanku ozljede.
Drugim riječima, svaku onu ozljedu koja nije rezultirala liječenjem osobe u stacioniranoj zdravstvenoj ustanovi, već je osoba otpuštena na kućnu njegu, nije potrebno prijaviti inspekcijskom tijelu.
Također, nije potrebno prijaviti u slučaju da radnik naknadno (drugi dan ili nekoliko dana nakon ozljede) zatraži liječničku pomoć doktora obiteljske medicine, a nije zadržan na liječenju u stacioniranoj zdravstvenoj ustanovi.
Prijava ozljede na radu HZZO-u
Prvi korak predstavlja podnošenje tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“, nakon čega slijedi utvrđivanje i priznavanje ozljede ili bolesti za ozljedu na radu. Tiskanicu može ispuniti poslodavac ili organizator određenih poslova po službenoj dužnosti, doktor opće/obiteljske medicine ili sami radnik te ju dostaviti Regionalnom uredu ili Područnoj službi HZZO-a.
Rok za podnošenje prijave je osam dana od dana kada je ozljeda nastala.
HZZO provodi postupke utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, a u tom procesu može zatražiti stručno mišljenje doktora specijalista i HZJZ-a.
Prava radnika nakon ozljede
U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđuje se osnovica za naknadu vezana uz ozljedu na radu.
Osoba s priznatom ozljedom na radu ima pravo na naknadu plaće u visini od 100% od utvrđene osnovice za onaj period u kojem nije bila u mogućnosti obavljati radnu djelatnost.
Ukoliko ste s Duplex Controlom sklopili Ugovor za vođenjem poslova zaštite na radu, naši stručnjaci će Vam pomoći u prevenciji ozljeda na radu te obavještavanju nadležnih službi i pripremi potrebne dokumentacije ukoliko se ozljeda radnika dogodi. Za sva dodatna pitanja, na Vašoj smo usluzi!
AutorDavor Duplančić
Rad na računalu i rizici pri radu
U današnjem je svijetu, zbog napretka tehnologije, gotovo nezamislivo da se ijedan posao obavlja bez rada na računalu, barem u nekom aspektu.
Iako je pomoglo uspješnijem i učinkovitijem poslovanju, računalo sa sobom nosi i razne psihičke i fizičke rizike i napore.
Poslodavac je, iz navedenih razloga, obvezan napraviti procjenu rizika vezanu uz rad na računalu te ukloniti nedostatke i faktore povezane s mogućim rizicima.
Prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/2021) stavak IV. Napori pri radu s računalom radom za računalom se smatra svaki radnik koji pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom.
Poslodavac je obavezan procjenjivati razinu rizika za sve poslove koje radnik obavlja s računalnom i drugom opremom. Istovremeno uzimajući u obzir rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika.
Poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, koji su u skladu s prethodno procijenjenim i dokumentiranim malim rizikom i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca.
Poslodavac je obavezan osigurati da su ispunjeni minimalni zahtjevi koji se nalaze u prilogu Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Kako rad na računalu utječe na naše zdravlje?
Dugotrajno korištenje računala utjecat će na sustav cijelog tijela i uzrokovati zdravstvene probleme.
Rad na računalu pogađa više zdravstvenih aspekata, od vidnih i psihofizioloških napora do statodinamičkih.
Psihofiziološki napori
Pri radu na računalu, napori koji spadaju u kategoriju psihofizioloških povezani su sa psihičkim i psihosomatskim smetnjama.
Stres uzrokuje glavobolju, umor, iscrpljenost, znojenje, lupanje srca i razne druge. Ovakve pojave nisu direktno povezane sa samim računalom, već su posljedica naglih, brzih i iznenadnih promjera na radnom mjestu.
Vidni napori
Među najuočljivijim promjenama su one na vidnom polju.
Suhe oči, umor očiju, iritacija i peckanje su neke od vidnih napora koje radnik može doživjeti.
Unatoč tome, znanost još uvijek nije potvrdila da ovi napori proizlaze direktno iz rada na računalu, već su samo s njim povezane na način da naglašavaju probleme koji su već bili prisutni kod osobe.
Adekvatnost opreme i poduzimanje korekcijskih mjera mogu smanjiti pojavu vidnih napora (npr. postavljanje ekrana na primjerenu udaljenost od 50 do 70 cm, ispitivanje nivoa osvijetljenosti na radnom mjestu 500 lx ili više).
Statodinamički napori
Nakon stalnog i dugog ne mijenjanja položaja tijela radeći za računalom može doći do oštećenja zdravlja. Ne pomicanje položaja tijela uzrokuje poremećaj u opskrbi mišića krvlju što nam uzrokuje brzu pojavu umora.
Ove ozljede su vezane uz oblikovanje radnog mjesta, a izbjegavaju se upotrebom prilagođene radne opreme.
Dugotrajni i fiksni položaji glave i tijela za posljedicu imaju bolove u vratu, leđima, prstima šake, zglobovima, itd.
Ovi bolovi se također javljaju zbog nepravilnog položaja zaslona računala. On mora biti ispravno podešen, ali i mi moramo ispravno sjediti. Pri tome je važno da se razgibamo kako se vratni mišići ne bi ukočili.
Sveobuhvatni naziv za ovakve simptome je sindrom prenaprezanja, a ako se ne ukloni na vrijeme, može prijeći u kronični oblik.
Kada koristite računalo jako dugo vremena, patit ćete od bolova u leđima, glavobolja, debljanja ili gubitka, poremećaja u spavanju, sindroma karpalnog tunela i zamagljenog ili zategnutog vida, Kasnonoćne računalne sesije urezat će se u prijeko potrebno vrijeme spavanja. Dugotrajna neispavanost uzrokuje pospanost, poteškoće s koncentracijom i depresiju imunološkog sustava.
Zaštita na radu i rad na računalu
Za svakog poslodavca čiji radnici koriste računalo pri obavljanju radnih zadataka, obvezno je izraditi procjenu rizika za takva radna mjesta te na temelju njih provesti mjere za otklanjanje nedostataka. Ove su procedure dio zaštite na radu, a cilj im je u što većoj mjeri zaštititi radnike.
Treba li poslodavac napraviti procjenu rizika ako radnik radi od kuće?
Svaki poslodavac je obvezan izraditi Procjenu rizika prema Pravilniku o izradi procjena rizika.
Obveza poslodavca je da radnike upozna s okolnostima i zahtjevima povezanima s radom na računalu te da im osigura osposobljavanje prije dolaska na radno mjesto.
Za smanjenje opterećenja, poslodavac je dužan osigurati periodičko izmjenjivanje rada na računalo s drugim aktivnostima.
Ukoliko ne postoje druge moguće aktivnosti, radniku se trebaju osigurati češće, kraće pauze tijekom radnom vremena, svakog sata rada moraju se osigurati odmori u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja.
Prema Zakonu o zaštiti na radu, potrebno je radnike informirati o opasnostima, sigurnosnim rizicima i mogućim posljedicama te se savjetovati s radnicima o svim važnim pitanjima povezanima sa sigurnosti i zdravljem na radnom mjestu.
Kada poslodavac nije dužan napraviti procjenu rizika?
Međutim, u istom Pravilniku o izradi procjena rizika propisano je da poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada.
To se primjenjuje ako su to administrativni, uredski i slični poslovi koji su u skladu s prethodno procijenjenim i dokumentiranim malim rizicima koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca.
Povremeno obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva ono vremensko razdoblje provedeno na radu koje je manje od 50 % od ukupnog radnog vremena koje je radnik ugovorio s poslodavcem. Takav rad se karakterizira kao dobrovoljnost i pristanak obiju strana.
Kada se radi o stalnom obavljanju takvih poslova na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je za navedene poslove obvezan izraditi procjenu rizika koja treba biti dokumentirana.
Ako je za navedene poslove procijenjen mali rizik, poslodavac mora na odgovarajući način u suradnji s radnikom, razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva.
Prema odredbi članka 3. stavka 3. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada, obveze iz Pravilnika primjenjivat će se u onoj mjeri u kojoj ih je moguće osigurati.
To se odnosi na osnovnu namjenu stambenog prostora u skladu s prirodom poslova i veličinom rizika za poslove koje radnik obavlja u tom prostoru za poslodavca.
Pretpostavkom da su zadovoljene odredbe propisa koji se odnose na stambene objekte, odredbe propisa zaštite na radu primijeniti će se na odgovarajući način uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika ne budu ugroženi.
U najvećem broju slučajeva rada od kuće obavljati će se administrativni poslovi niskog rizika, u okruženju mjesta rada sa računalnom opremom, pa će zahtjeve u odnosu na prirodu poslova i veličinu rizika biti moguće osigurati i kod kuće radnika.
Kako bi se osigurala primjerena razina sigurnosno zdravstvenih zahtjeva na poslovim, poslodavac će na odgovarajući način u suradnji s radnikom i svojim stručnim službama razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva.
Uključuje i pregled prostora u kojem će radnik obavljati rad s odnosom na vrstu poslova koji će se obavljati na odgovarajućem mjestu rada. Sigurnosne zahtjeve prostora kod kuće potrebno je razmatrati u razmjeru koji odgovara prirodi poslova koje radnik obavlja za poslodavca.
Obavezan pregled vida
Prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, svaki je poslodavac obvezan osigurati radnicima pregled vida kod specijalista medicine rada, i to prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom, najmanje svakih pet godina, najmanje svake tri godine onim radnicima koji koriste korekcijska pomagala te na zahtjev radnika zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.
Ako se na pregledu utvrdi potreba, radnik ima pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa, a troškovi ne smiju ići na njegov teret.
U izradi procjene rizika, kao i u raznim drugim uslugama za poboljšanje poslovanja pomaže Vam Duplex Control!
AutorDavor Duplančić
Što je procjena rizika?
Procjenjivanje rizika obuhvaća postupak utvrđivanja razine opasnosti, napora i štete u slučaju ozljede na radu, bolesti vezane uz rad, poremećaja u procesu rada ili profesionalne bolesti, a koji bi mogao imati štetne posljedice na zdravlje i sigurnost radnika.
Prema Zakonu o radu poslodavac je dužan imati izrađenu procjenu rizika za svaki posao koji kod njega obavljaju osobe na radu i radnici te ona mora obuhvaćati i biti sukladna s postojećim štetnostima i opasnostima. Izrađuje ju bilo tko tko ima ovlasti.
Od čega se sastoji?
Koraci procjenjivanja rizika
Poštivajući propise i pravilnike, za izradu procjene rizika potrebno je prikupiti podatke na radnom mjestu, analizirati ih i procijeniti, isplanirati mjere za uklanjanje razine opasnosti te dokumentirati procijenjen rizik.
Cijeli se postupak može odraditi i pomoću internetskih alata (OiRA) u određenim poslovima.
Među prikupljenim podacima moraju se navesti poslovi koji se obavljaju na mjestu rada, broj radnika koji obavljaju i mjesto gdje obavljaju posao te opisati uređenje mjesta rada. Popis radne opreme, izvora štetnosti (kemijske, fizikalne i biološke) i opis organizacije radnog vremena također su dio podataka.
U analizi i procjeni prikupljenih podataka potrebno je utvrditi i procijeniti razinu opasnosti, štetnosti i napora te utvrditi mjere za njihovo uklanjanje.
Posljednji korak planiranja mjera uklanjanja razine opasnosti mora sadržavati rokove i ovlaštene osobe odgovorne za provedbu mjera te način kontroliranja provedbe.
Razina rizika
Određivanje rizika se provodi sukladno s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika.
Stoga, rizik može biti procijenjen kao mali, srednji ili veliki. Prilikom procjene razine rizika, u obzir se uzimaju i radnici i njihovi stavovi vezani uz posao.
Također, uvažavaju se i propisi i smjernice iz zaštite na radu.
Prilozi uz procjenu rizika
Uz procijenjen rizik, potrebno je priložiti i sigurnosne podatke izvora fizikalnih, kemijskih i/ili bioloških štetnosti, popis radne opreme za obavljanje posla i osobne zaštitne opreme, popis potrebnih ispitivanja te poslova s posebnim uvjetima rada.
Najvažnije o procjeni rizika
Smisao procjenjivanja rizika leži u tome da poslodavac osigura primjenu pravila, mjera i postupaka koji će razinu rizika prilikom obavljanja posla za radnike svesti na sam minimum te ih zaštititi na radu.
Obvezno sudjelovanje radnika (ili povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavca i/ili stručnjaka iz pojedinih područja) za čiji se posao rizik procjenjuje je također važna stavka procjene rizika.
Učinkovitost provedbe mjera za uklanjanje opasnosti poslodavac preispituje periodički te ju ocjenjuje kako bi uspješno upravljao rizicima i njihovim smanjivanjem.
Kako bi se to ostvarilo, on mora u obzir uzeti nalaze o obavljenim unutarnjim nadzorima, učestalost ozljeda na mjestu rada, pritužbe radnika te analizu provedbe odluka i zaključaka.
S obzirom na to da je procjenjivanje rizika dio procedure uključene u Zaštitu na radu, kroz sve ovo ne morate prolaziti sami.
Stručnjaci iz Duplex Controla će Vam svojim uslugama olakšati postupak i omogućiti brz i efikasan put do rješenja!
AutorDavor Duplančić
Siguran rad u laboratoriju
Kemijski laboratoriji posebno su opremljene prostorije namijenjene izvođenju pokusa u kojima se nalazi za to potreban pribor, posuđe, uređaji i kemikalije. Sve ovo iziskuje posebno znanje, obuku i vještine kemičara.
Siguran rad u laboratoriju iziskuje temeljito poznavanje pravilne upotrebe kemijskog pribora, uređaja i kemikalija, ali i neke tehničke uvjete kao što su isprani uređaji, prostran i dobro osvijetljen prostor, te laboratorij kojeg je lako prozračiti kako bi se spriječilo štetno djelovanje kemikalija.
Uz pravilno rukovanje aparaturom i kemikalijama, kemičari se također trebaju pridržavati nekih mjera opreza prilikom rada u laboratoriju.
Mjere opreza u laboratoriju
Neke mjere opreza za rad u laboratoriju doimaju se logičnima i ističu se već prilikom prvih satova kemije u školi. Primjerice, prilikom rukovanja kemikalijama se treba zaštititi rukavicama i zaštitnim naočalama te propisanom odjećom i obućom. Preporučuje se nošenje maske u slučaju rada s hlapljivim kemikalijama koje mogu oštetiti dišni sustav.
Izravan kontakt diranjem ili, još gore, oralnom konzumacijom može biti opasan po zdravlje radnika i treba se strogo izbjegavati. Iz istog razloga je u laboratorijima zabranjeno jesti, piti i pušiti.
U laboratoriju je ključna dobra organizacija prostora, što zbog efikasnosti rada, što zbog sigurnosti na poslu. Ovo podrazumijeva:
- Ispravno označene posude.
- Vraćanje posuda (i čepova istih) na njihovo pravo mjesto kako ne bi došlo do slučajne zamjene kemikalija ili neželjenih kemijskih reakcija.
- Pranje ruku, opreme, posuđa i površina nakon izvršavanja pokusa.
- Skupljanje viška kemikalija u zasebnim posudama za otpad.
- Održavanje čistog i urednog prostora.
- Držanje kemikalija dalje od ruba stola i drugih mjesta s kojih mogu lako pasti i razbiti se.
Nekoliko dodatnih smjernica kojih se valja pridržavati za siguran rad u laboratoriju tiču se ispravnog rukovanja priborom i kemikalijama:
- Protresati epruvetu dok je začepljena i to čepom - nipošto prstom!
- Otvor epruvete usmjeriti dalje od sebe i drugih ljudi prilikom zagrijavanja.
- Ispitivati miris kemikalije zamahom ruke tako da se para usmjeri prema nosu.
- Pažljivo prelijevati tekuće kemikalije koristeći lijevak/stakleni štapić.
- Ne vaditi čvrste kemikalije istom žlicom za izbjeći moguće neželjene kemijske reakcije.
- Čvrste kemikalije vaditi metalnom, keramičkom ili plastičnom žlicom.
- Imati pripremljena sredstva za gašenje požara na lako dostupnim i za to predviđenim mjestima.
- Upoznati kemičare s pravilnim postupanjem u slučaju požara i drugih mogućih nezgoda.
Kako postupiti u slučaju nezgode?
Svaki laboratorij mora sadržavati sredstva za gašenje požara: aparat za gašenje požara, pokrivače za gašenje požara, posudu s pijeskom i ormarić za prvu pomoć (koji sadrži kemikalije i sanitetski materijal).
Ovisno o nezgodi, radnici će ili sami urgirati ili, ako je to izvan njihovih mogućnosti i opasno po njihovo zdravlje, kontaktirati liječnika, pozvati hitnu pomoć ili vatrogasnu službu.
Uz adekvatnu obuku iz prve pomoći, bit će spremni djelovati u slučajevima:
- Manjih posjekotina/rana (isprati vodom, dezinficirati, previti zavojem ili zaštititi flasterom).
- Većih posjekotina/rana (ne ispirati vodom, čvrsto previti zavojem).
- Manjih opeklina (ohladiti vodom ili ledenim oblogom, dezinficirati vodikovim peroksidom, previti gazu namočenom mašću za opekotine).
- Manjih oštećenje kože kiselinom ili bazom (isprati vodom i eventualno još vodenom otopinom natrijeva hidrogenkarbonata/razrijeđenom vodenom otopinom amonijaka u slučaju jakih kiselina).
- Manjih oštećenja kože bazom (isprati vodom i potom octenom kiselinom i opet vodom).
- Lakših oštećenja sluznice, jednjaka i organa za probavu (više puta isprati vodom i piti mlijeko).
- Progutane kiseline (isprati usta vodom i popiti vapnenu vodu ili otopinu od 75 g magnezijeva oksida u 500 mL vode) bez izazivanja povraćanja.
- Progutane baze (isprati usta vodom i popiti sok od limuna ili naranče).
- Manjeg oštećenja oka kiselinom (isprati vodom i potom 1% otopinom natrijeva hidrogenkarbonata).
- Manjeg oštećenja oka bazom (isprati vodom i 1% otopinom borne kiseline).
Liječničku pomoć je potrebno pozvati u slučaju stranih tijela unutar rane, većih opekotina i većih oštećenja uzrokovanih kiselinom/bazom (prethodno previti ranu sterilnom gazom namočenom mašću protiv opeklina), trovanja plinom (treba osobu hitno izvesti na svježi zrak i poleći na bok ako je onesviještena), težih oštećenja sluznice, jednjaka i organa za probavu te oštećenja oka.
Ako se Vi želite osjećati sigurnije prilikom rada u laboratoriju ili želite obučiti svoje radnike za pružanje prve pomoći u laboratoriju, možete kontaktirati Duplex Control – stručnjake i ovlaštenu tvrtku za osposobljavanje iz zaštite na radu.
