Sigurnost u školama: uvođenje procjene rizika i novih pravila rada

Sigurnost u školama: uvođenje procjene rizika i novih pravila rada

Pitanje sigurnosti djece u obrazovnim ustanovama godinama je prisutno u javnom prostoru, no konkretni pomaci dogodili su se tek nedavno. Potaknuto neželjenim događajima krajem 2024., Ministarstvo je krenulo u brzu reorganizaciju pravila ponašanja i rada u školama. Od početka 2025. godine vidimo primjenu niza novih propisa koji izravno utječu na rad osnovnih i srednjih škola, kao i učeničkih domova u Hrvatskoj.

Novi sigurnosni model od škola traži puno više od klasičnih pravila ponašanja i dežurstava na hodnicima. Upravo zato sve više ustanova počinje ozbiljnije razmišljati o sustavima zaštite na radu, organizaciji sigurnosnih procedura i tehničkim rješenjima koja mogu pomoći u svakodnevnom nadzoru prostora. 

Izdvajaju se dvije obveze koje će obilježiti nadolazeću školsku godinu 2025./2026. Prva je izrada dokumenta poznatog kao Procjena sigurnosti (Procjena postojećeg stanja i analiza rizika). Druga je otvaranje potpuno novog radnog mjesta, mjesta operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu.

U nastavku teksta prolazimo kroz detalje ovih novosti. Pogledat ćemo kako će izgledati školska svakodnevica, koje su obveze ravnatelja te tko će zapravo obavljati poslove osiguranja umjesto dosadašnjih zaštitara.

Novi sigurnosni okvir: Od protokola do plana sigurnosti

Prvi konkretan korak dogodio se 2. siječnja 2025. donošenjem Protokola o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Taj je dokument postavio osnovna pravila koja su se počela primjenjivati s početkom drugog polugodišta.

Protokol je donio nekoliko konkretnih promjena u svakodnevnom radu škola:

• Zaključavanje ulaznih vrata: Škole su dužne držati ulazna vrata zaključanima gotovo cijelo radno vrijeme. Ulaz je slobodan 30 minuta prije početka nastave i još 15 minuta nakon što nastava završi. Izvan tih termina, vrata su zatvorena.
  
• Kretanje pod odmorima: Učenici za vrijeme odmora ostaju unutar školskog prostora, dakle i u zgradi i u dvorištu. Izlazak nije dopušten ni za malog ni za velikog odmora.
  
• Dolazak roditelja i posjetitelja: Roditelji i svi ostali koji dolaze u školu moraju se unaprijed najaviti. Na ulazu prolaze provjeru identiteta; bez dogovora, nema ulaska.
  

Osim novih pravila ulaska i nadzora, Protokol je školama nametnuo i obvezu izrade Procjene postojećeg stanja i analize rizika te Plana sigurnosti školske ustanove. U praksi to znači da će mnoge ustanove morati detaljnije analizirati postojeće sustave sigurnosti, evakuacijske procedure kao i mjere zaštite od požara unutar školskih objekata. 

Procjena sigurnosti više nije samo formalnost

Za razliku od dosadašnjih pravilnika o kućnom redu, novi dokumenti traže analitički pristup. Procjena postojećeg stanja i analiza rizika služi kao baza za planiranje i provođenje svih daljnjih sigurnosnih mjera u pojedinoj školi.

Što točno sadrži Procjena sigurnosti?

Tijekom izrade Procjene pregledava se kompletna infrastruktura i način rada ustanove. Analiza obuhvaća nekoliko elemenata:

• Fizička sigurnost objekta: Provjeravaju se pristupne točke poput vrata i prozora u prizemlju. Također se procjenjuje stanje dvorišne ograde te se detektiraju mjesta s otežanim nadzorom.
• Tehnička zaštita: Gleda se u kakvom je stanju videonadzor, jesu li protuprovalni i protupožarni alarmi ispravni te funkcioniraju li sustavi za kontrolu pristupa.
• Protupožarna zaštita i evakuacija: Ispituje se prohodnost evakuacijskih puteva, lokacije vatrogasnih aparata te mogućnost dolaska interventnih vozila do zgrade.
• Analiza okruženja: Analizira se i sama lokacija škole, poput blizine prometnica ili mjesta na kojima se okupljaju problematične skupine.

Tijekom procjene dodatno se provjerava zadovoljava li objekt propisane minimalne tehničke uvjete vezane uz sigurnost prostora, pristupne puteve i organizaciju rada ustanove.

Nakon analize stručnjaci određuju razinu rizika za različite situacije, od vandalizma do požara. Tek kada je rizik utvrđen, škola piše Plan sigurnosti. Plan jasno definira sigurnosne procedure i postupanje zaposlenika u slučaju kriznih situacija.

Što ako škola ne izradi Procjenu sigurnosti?

Izrada Procjene postojećeg stanja i analize rizika nije preporuka, nego obveza koja proizlazi iz Protokola o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama.Bez odgovarajuće procjene i plana sigurnosti otežano je pravodobno i organizirano djelovanje u hitnim i rizičnim situacijama.

Problem u praksi nije samo administrativne prirode. Ako škola nema izrađenu Procjenu sigurnosti, teško može dokazati da je sustavno analizirala rizike i poduzela potrebne mjere zaštite. To posebno dolazi do izražaja u situacijama kada se dogodi incident ili kada nadležne službe provjeravaju usklađenost sigurnosnih procedura s važećim pravilima.

Odgovornost pritom nije samo na ravnatelju. U provedbi sigurnosnih mjera sudjeluju i osnivači škola, stručne službe te osobe zadužene za organizaciju sigurnosti objekta i rada ustanove.

Ako vaša ustanova još nije izradila ove dokumente ili postoji sumnja da postojeća dokumentacija nije sukladna aktualnim propisima, što prije angažirajte ovlaštenog stručnjaka. Duplex Control bavi se utvrđivanjem postojećeg stanja, procjenom rizika, ispitivanjima te izradom dokumentacije usklađene s važećim propisima prilagođene stvarnim uvjetima i potrebama ustanove.

Procjena rizika i Plan sigurnosti moraju odražavati stvarno stanje konkretne škole – njezine fizičke karakteristike, okruženje i specifične rizike, a ne biti generiran predložak preuzet od druge ustanove. 

Zbogom zaštitarima: Tko je operativni djelatnik za sigurnost?

Nakon donošenja Protokola, dio škola je u suradnji s osnivačima odlučio privremeno angažirati zaštitarske tvrtke. Međutim, praksa je pokazala da klasični zaštitari nisu optimalno rješenje za rad s učenicima.

Školama treba kadar koji razumije rad u obrazovnom sustavu. Zato je u travnju 2025. izmijenjen Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima. Tom je izmjenom uvedeno radno mjesto operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu.

Koliko će ih biti zaposleno?

Pravila zapošljavanja definirana su prema načinu rada same škole:

• Škola s radom u jednoj smjeni na jednoj lokaciji zapošljava jednog djelatnika u punom radnom vremenu.
• Škola koja radi u dvije ili tri smjene zapošljava dva djelatnika u punom radnom vremenu.
• Škole koje rade na više lokacija zapošljavaju djelatnike ovisno o trajanju nastave na svakoj pojedinoj lokaciji.

Što će točno raditi novi djelatnici?

Zadaci operativnog djelatnika obuhvaćaju više od onoga što radi običan čuvar. Posao je podijeljen u nekoliko područja:

Kontrola pristupa i zaštita imovine:

Djelatnik otključava i zaključava školu prema utvrđenom Protokolu. Njegov je posao provjera identiteta osoba koje ulaze u zgradu, redoviti obilazak prostorija i nadzor tehničkih sustava poput videonadzora.

Prevencija i rješavanje sukoba:

Od djelatnika se očekuje primjerena komunikacija s učenicima. Zadužen je za upozoravanje na neprihvatljivo ponašanje i sprječavanje sukoba, pri čemu surađuje sa stručnim službama u školi.

Civilna zaštita i upravljanje krizama:

Djelatnik provjerava jesu li evakuacijski putevi slobodni. Ako dođe do požara ili druge hitne situacije, surađuje s nadležnim službama te pomaže u organizaciji evakuacijskih vježbi tijekom godine.

Edukacija i zaštita podataka:

Dio posla uključuje redovito upoznavanje školskog osoblja i učenika sa sigurnosnim protokolima. Uz to, moraju paziti na zaštitu osobnih podataka prilikom komunikacije s posjetiteljima.

U manjim ustanovama Pravilnik dopušta da operativni djelatnik preuzme i dio poslova domara, ako to organizacija rada dopušta.

Strogi uvjeti i obvezna edukacija

Posao operativnog djelatnika donosi specifične odgovornosti. Zbog toga su propisani jasni uvjeti i obvezna edukacija za sve kandidate.

Program obrazovanja od 250 sati

Osoba koja se prijavljuje za ovaj posao mora imati barem četverogodišnju srednju školu. Kandidati prije zaposlenja moraju proći program kojim se osposobljavaju za rad u području školske sigurnosti i civilne zaštite.

Kandidati prolaze edukaciju u trajanju od 250 sati, a praktični dio programa odvija se kroz rad i obuku u školskim ustanovama. Nastavu provode ovlašteni edukacijski centri, a polaznici kroz program prolaze sadržaje povezane s ponašanjem učenika, rješavanjem sukoba i pravilima rada škole.

Uz sigurnosne procedure edukacija obuhvaća i osnove prve pomoći, protupožarne zaštite te postupanja u izvanrednim okolnostima.

Prijelazni rok od 6 mjeseci

Kako trenutno nema dovoljno ljudi s ovom kvalifikacijom, Ministarstvo je omogućilo prijelazni rok.

Škola može zaposliti osobu sa srednjom stručnom spremom koja tek treba završiti navedeni program. Ta osoba mora proći edukaciju unutar 6 mjeseci od početka rada. Ako to ne učini u zadanom roku, ugovor o radu automatski prestaje. Na ovaj se način nastoji osigurati da s vremenom sve škole dobiju stručno osposobljen kadar.

Što to znači za ravnatelje, a što za roditelje?

Uvođenje Procjene sigurnosti i novih djelatnika utječe na sve uključene u rad škole.

Ravnatelji sada imaju zadatak organizirati izradu Procjene postojećeg stanja i Plana sigurnosti. Izrada Procjene rizika i Plana sigurnosti traži više od administrativnog ispunjavanja obveza. Potrebno je razumjeti način funkcioniranja škole, organizaciju prostora i moguće sigurnosne scenarije.

U praksi to često znači suradnju s vanjskim stručnjacima koji mogu pomoći u procjeni postojećih sustava, organizaciji evakuacijskih procedura i provjeri tehničkih uvjeta objekta. Kod većih zahvata i prilagodbi prostora važnu ulogu može imati i koordinator zaštite na radu tijekom projektiranja i građenja, posebno kada se sigurnosne mjere uvode kroz rekonstrukciju ili prilagodbu školskih objekata.

Slijedi i proces zapošljavanja novih djelatnika. Financiranje radnih mjesta ide preko osnivača, no ravnatelji su ti koji moraju odabrati kandidate sposobne za rad u obrazovnom okruženju.

Za roditelje ove promjene znače prilagodbu na stroža pravila dolaska u školu. Obavezna najava i zaključana vrata možda će na početku djelovati neobično, ali služe isključivo zaštiti učenika.

Dolazak educiranog operativnog djelatnika znači da će na ulazu biti osoba koja s vremenom upoznaje učenike i zna prepoznati potencijalne probleme. S vremenom takvi djelatnici postaju osobe koje poznaju način rada škole, učenike i svakodnevnu organizaciju ustanove, što može olakšati reakciju u kriznim situacijama. 

Formiranje sigurnosnog tima

Uz sve navedeno škola mora osnovati školski sigurnosni tim. Njegova uloga nije samo formalno ispunjavanje administrativne obveze, nego praćenja provođenja sigurnosnih mjera unutar škole.

U sigurnosni tim najčešće su uključeni ravnatelj, pedagog, psiholog, predstavnici nastavnika i roditelja, a po potrebi i operativni djelatnik za sigurnost te vanjski stručnjaci. Tim prati provedbu Plana sigurnosti, analizira potencijalne sigurnosne izazove i po potrebi predlaže izmjene organizacije i postupanja unutar škole.

U slučaju sigurnosnog incidenta upravo taj tim sudjeluje u koordinaciji komunikacije i organizaciji postupanja škole. To uključuje suradnju s hitnim službama, komunikaciju s roditeljima i predlaganje dodatnih mjera kada se pokaže potreba za njihovim uvođenjem.

Zaključak

Uvođenje Procjene sigurnosti i operativnog djelatnika za sigurnost mijenja dosadašnji pristup zaštiti u hrvatskim školama. Umjesto rješavanja problema tek kad se pojave, fokus se prebacuje na analizu i prevenciju.

Iza novih sigurnosnih mjera stoji nastojanje da škole dugoročno postanu organiziraniji i sigurniji prostor, s jasnim procedurama postupanja i većom razinom zaštite za sve uključene u obrazovni proces. Kombinacija kvalitetno izrađenog Plana sigurnosti, tehničkih sustava i stručnog kadra trebala bi rezultirati sigurnijim školama u budućnosti.