Što je ozljeda na radu i kako postupiti?

AutorDavor Duplančić

Što je ozljeda na radu i kako postupiti?

Prilikom obavljanja poslova kojima se bavi, osoba može biti izložena potencijalnim ozljedama. Te ozljede mogu imati lakše ili teže posljedice, a ako su prouzročene obavljanjem poslovne djelatnosti ili aktivnosti koje su u vezi sa samim poslom, one se nazivaju ozljedama na radu

Da bi u što većoj mjeri zaštitio radnike i uklonio vjerojatnost pojave ozljede na radu, poslodavac je dužan primijeniti pravila zaštite na radu

Poslodavac odnosno ovlaštena osoba mora biti upoznata s ozljedama na radu, njihovom pojavnošću te okolnostima svog radnog okruženja kako bi što uspješnije mogao primijeniti spomenuta pravila propisana Zakonom o zaštiti na radu.

Vrste ozljeda

Ozljede na radu definirane su Zakonom o mirovinskom osiguranju te Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. 

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, ozljede na radu su ozljede koje su nastale kratkotrajnim i neposrednim fizičkim, mehaničkim ili kemijskim djelovanjem, ozljede nastale promjenom fiziološkog stanja osobe te ozljede na kondicijskom treningu održavanja psihofizičke spremnosti potrebne za obavljanje posla. 

Ako do ozljede dođe na putu od stana do posla ili na putu od posla do stana, ona se također navodi kao ozljeda na radu, sve dok je povezana s obavljanjem posla na osnovi kojeg je osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Osim navedenih, ozljedom na radu smatraju se i bolesti koje su posljedica nezgode, više sile ili nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja posla.

vrste ozljeda na radu

Što se ne smatra ozljedom na radu?

U nekim se, pak, slučajevima dobivene ozljede ne svrstavaju u ozljede na radu. 

Takvi slučajevi su oni u kojima se osoba ponašala nesavjesno ili neodgovorno na radnom mjestu (ili na redovitom putu do/od posla), ako je obavljala aktivnosti koje se ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (primjerice, ako se ozljeda dogodi na pauzi koja nije predviđena i na koju je radnik otišao svojevoljno) te ako je namjerno nanošenje štete prouzročeno od strane druge osobe s kojom je osigurana osoba u osobnom odnosu te se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti. 

Konačno, atake kronične bolesti te bolesti prouzročene stečenim ili urođenim predispozicijama zdravstvenog stanja se ne smatraju ozljedama na radu. 

Postupak s ozlijeđenom osobom

Ako je osoba zadobila ozljedu na radu, potrebno je osigurati zdravstvenu skrb (pružanje prve pomoći, pozivanje hitne pomoći, odlazak u najbližu zdravstvenu ustanovu i sl.), nakon čega slijedi postupak prijave. 

Prema Zakonu o zaštiti na radu, članku 56., poslodavac je obvezan osigurati i organizirati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do trenutka pružanja hitne medicinske pomoći ili do trenutka prijema u zdravstvenu ustanovu. Također, dužan je dopustiti javnoj službi medicinske pomoći postupanje na potrebnom mjestu.

Najmanje jedan radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći (u skladu s pravilima zaštite na radu) na svakom radilištu i radnim prostorijama na kojima se nalazi dva do 20 radnika

Na svakih sljedećih 50 radnika, potreban je još po jedan osposobljeni radnik.

Broj radnika koji su osposobljeni za pružanje prve pomoći mora odgovarati broju lokacija poslodavca. Također, broj osposobljenih radnika mora biti u skladu sa smjenskim radom i organizacijskim okolnostima kod poslodavca.

Prvu pomoć ozlijeđenoj osobi/radniku pruža osposobljeni radnik kod poslodavca. 

Postupak prijave ozljede na radu

Poslodava je dužan prijaviti ozljedu na radu. Prijava ima dva dijela – prvo je potrebno obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo o događajima ozljede na radu, a potom, u određenim slučajevima, prijaviti ozljedu na HZZO.

postupak prijave ozljede na radu

Obavješćivanje nadležnog inspekcijskog tijela o događajima ozljeda na mjestu rada

Prema članku 65. Zakona o zaštiti na radu, ako je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć zbog ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad te je zbog ozljede osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, poslodavac je obvezan obavijestiti nadležno tijelo za inspekcijski nadzor. Obavješćivanje je potrebno odmah po nastanku ozljede. 

Drugim riječima, svaku onu ozljedu koja nije rezultirala liječenjem osobe u stacioniranoj zdravstvenoj ustanovi, već je osoba otpuštena na kućnu njegu, nije potrebno prijaviti inspekcijskom tijelu

Također, nije potrebno prijaviti u slučaju da radnik naknadno (drugi dan ili nekoliko dana nakon ozljede) zatraži liječničku pomoć doktora obiteljske medicine, a nije zadržan na liječenju u stacioniranoj zdravstvenoj ustanovi.

Prijava ozljede na radu HZZO-u

Prvi korak predstavlja podnošenje tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“, nakon čega slijedi utvrđivanje i priznavanje ozljede ili bolesti za ozljedu na radu. Tiskanicu može ispuniti poslodavac ili organizator određenih poslova po službenoj dužnosti, doktor opće/obiteljske medicine ili sami radnik te ju dostaviti Regionalnom uredu ili Područnoj službi HZZO-a

Rok za podnošenje prijave je osam dana od dana kada je ozljeda nastala.

HZZO provodi postupke utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, a u tom procesu može zatražiti stručno mišljenje doktora specijalista i HZJZ-a.

Prava radnika nakon ozljede

U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđuje se osnovica za naknadu vezana uz ozljedu na radu. 

Osoba s priznatom ozljedom na radu ima pravo na naknadu plaće u visini od 100% od utvrđene osnovice za onaj period u kojem nije bila u mogućnosti obavljati radnu djelatnost. 

Ukoliko ste s Duplex Controlom sklopili Ugovor za vođenjem poslova zaštite na radu, naši stručnjaci će Vam pomoći u prevenciji ozljeda na radu te obavještavanju nadležnih službi i pripremi potrebne dokumentacije ukoliko se ozljeda radnika dogodi. Za sva dodatna pitanja, na Vašoj smo usluzi!

prava radnika nakon ozljede

O autoru

Davor Duplančić administrator

Napiši odgovor