AutorDavor Duplančić
Zaštita na radu i strani radnici u Republici Hrvatskoj
Stranci, odnosno sve osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske, moraju ispunjavati uvjete propisane odredbama i posebne propise iz 54. članka Zakona o zaštiti na radu. U njemu se definiraju njihov rad, radni uvjeti i prava u RH.
Državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za (vlastitu) tvrtku koja nije registrirana u RH te ne pruža usluge i ne obavlja poslove poslodavcima s područja RH naziva se digitalni nomad.
Hrvatska je među prvim zemljama koja je regulirala pitanje digitalnih nomada, a što je u konačnici rezultiralo izmjenama Zakona o strancima na inicijativu Jana de Jonga.
Time se, svima onima koji obavljaju posao putem Interneta, omogućio privremeni boravak u RH. Prijava boravka je digitalnim nomadima, u svrhu jednostavnijeg i bržeg procesa, moguća putem ispunjavanja online obrasca za prijavu!
Osim toga, prava koja su utvrđena pravnim propisima RH, točnije, kolektivnim ugovorima koji obuhvaćaju i poslodavce i radnike, osiguravaju uvjete rada stranaca, a definirana su člankom 86. Zakona o strancima.
Prava stranaca spadaju u okvir prekograničnog pružanja usluga, a vrijede za one radnike koje je strani poslodavac (onaj poslodavac koji ostvaruje poslovni nastan u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora) uputio na rad u RH određeno vrijeme.
Onaj poslodavac koji, pak, nije u državi članici EGP-a, dužan je provoditi zaštitu na radu u skladu s propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti na radu te ostalim propisima koji vrijede u RH, u onom periodu u kojem obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj.
Svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava strance mora imati važeći ugovor ili slični dokaz o izvršenju posla sa strancem ili stranim poslodavcem koji upućuje radnika na rad u RH.
Osim toga, dužna je provoditi i organizirati zaštitu na radu za stranog radnika te za strane ustupljene radnike od strane Agencije za privremeno zapošljavanje. Drugim riječima, uvijek kada su stranci uključeni u rad poslodavca RH, domaći je poslodavac odgovoran za zaštitu na radu za te radnike.
Procjena rizika za poslove koje strani radnici obavljaju
Prema 18. članku iz Zakona o zaštiti na radu, obveza poslodavca je procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u skladu s poslom i njihovom prirodom, na način da u obzir uzima uvjete rada, tehnologiju, kemijske i fizikalne štetnosti, sredstva rada, radni okoliš, mjesto rada, organizaciju procesa rada, napore (psihofiziološke i statodinamičke), normirani rad, rad s nametnutim ritmom, noćni rad, psihičko opterećenje i razne druge rizike.
Svrha takvog procjenjivanja je smanjiti i spriječiti pojavu rizika u što većoj mjeri, a prilikom procjenjivanja rizika mora poštivati Pravilnik o izradi procjene rizika.
Stranim poslodavcima se procjena rizika (koja je u skladu s propisima iz zemlje iz koje poslodavac dolazi) priznaje u slučaju ako odgovara rizicima pri obavljanju posla na mjestu rada.
Obveze poslodavca pri zaštiti na radu
Strani radnici smiju raditi samo one poslove i za onog poslodavca za koje ima radnu dozvolu, o čemu se treba voditi računa prilikom zapošljavanja stranog radnika u RH.
Prije nego što poslodavac sklopi ugovor sa stranim radnikom, obvezan je provjeriti zadovoljavanje uvjeta od strane stranog radnika propisanih Zakonom i propisima.
Obzirom da je poslodavac dužan organizirati i provoditi zaštitu na radu za sve radnike, tako je to obvezan učiniti i za strance. Osim toga, njegova je dužnost obavještavati i radnike i savjetovati se s istima o pitanjima zaštite na radu.
Među osnovne obveze poslodavca iz zaštite na radu spadaju: procjenjivanje rizika na radu; osposobljavanje radnika; obavješćivanje i savjetovanje s radnicima (i njihovim predstavnicima) oko sredstava, zaštitne opreme i mjesta rada, tehnologije i radnih postupaka te posebnim uvjetima rada; ispitivanje radne okoline na temelju postojanja opasnih kemikalija, bioloških agensa, sigurnosnih znakova, obavijesti i uputa; zaštita od požara, eksplozije, rizika, evakuacija i spašavanje; pružanje prve pomoći; zabrana pijenja alkohola i korištenja drugih sredstava ovisnosti te zaštita nepušača; osiguravanje zdravstvene zaštite radnika na radu; uređenje gradilišta prije početka radova i osiguravanje obavljanja radova prema pravilima i propisima; usklađivanje rada u slučaju dijeljenja mjesta rada s drugim poslodavcima.
Zdravstvena zaštita
Prema članku 63., poslodavac je obvezan svakom radniku, na temelju posebnih propisa mjera zdravstvene zaštite, osigurati zdravstvenu zaštitu koja će biti u skladu s rizicima sigurnosti i zdravlja prisutnih na mjestu rada.
Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje
U svrhu smanjenja vjerojatnosti pojave požara, povećanja spremnosti reagiranja u situaciji pojave požara te osiguravanja radnika i predviđanja rizika povezanih s požarom, svaki je poslodavac dužan izraditi evakuacijske planove i vježbe te sve radnike upoznati s istima.
Svaki od navedenih postupaka je dio procesa zaštite od požara, a prema Zakonu o zaštiti od požara svi radnici moraju biti adekvatno osposobljeni za gašenje požara.
Poslovi s posebnim uvjetima rada
Svaki poslodavac koji posluje sa stranim radnicima mora na umu imati kako je strani radnik u mogućnosti obavljati rad samo za onog poslodavca za kojeg ima radnu dozvolu.
Ako se nađe u situaciji obavljanja posla s posebnim uvjetima, dužan je ispunjavati propisane posebne uvjete vezane uz stručnu spremu, dob, psihičku i psihofiziološku sposobnost, tjelesno, zdravstveno i psihičko stanje, a sve to u skladu s Pravilnikom o posebnim uvjetima rada.
Dokazivanje zdravstvene sposobnosti stranog radnika provodi se sukladno posebnim propisima te pismeni dokaz mora biti izdan u RH. Iznimke su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija.
Davor Duplančić administrator
O autoru