AutorDavor Duplančić
Rad na računalu i rizici pri radu
U današnjem je svijetu, zbog napretka tehnologije, gotovo nezamislivo da se ijedan posao obavlja bez rada na računalu, barem u nekom aspektu.
Iako je pomoglo uspješnijem i učinkovitijem poslovanju, računalo sa sobom nosi i razne psihičke i fizičke rizike i napore.
Poslodavac je, iz navedenih razloga, obvezan napraviti procjenu rizika vezanu uz rad na računalu te ukloniti nedostatke i faktore povezane s mogućim rizicima.
Prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/2021) stavak IV. Napori pri radu s računalom radom za računalom se smatra svaki radnik koji pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom.
Poslodavac je obavezan procjenjivati razinu rizika za sve poslove koje radnik obavlja s računalnom i drugom opremom. Istovremeno uzimajući u obzir rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika.
Poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, koji su u skladu s prethodno procijenjenim i dokumentiranim malim rizikom i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca.
Poslodavac je obavezan osigurati da su ispunjeni minimalni zahtjevi koji se nalaze u prilogu Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Kako rad na računalu utječe na naše zdravlje?
Dugotrajno korištenje računala utjecat će na sustav cijelog tijela i uzrokovati zdravstvene probleme.
Rad na računalu pogađa više zdravstvenih aspekata, od vidnih i psihofizioloških napora do statodinamičkih.
Psihofiziološki napori
Pri radu na računalu, napori koji spadaju u kategoriju psihofizioloških povezani su sa psihičkim i psihosomatskim smetnjama.
Stres uzrokuje glavobolju, umor, iscrpljenost, znojenje, lupanje srca i razne druge. Ovakve pojave nisu direktno povezane sa samim računalom, već su posljedica naglih, brzih i iznenadnih promjera na radnom mjestu.
Vidni napori
Među najuočljivijim promjenama su one na vidnom polju.
Suhe oči, umor očiju, iritacija i peckanje su neke od vidnih napora koje radnik može doživjeti.
Unatoč tome, znanost još uvijek nije potvrdila da ovi napori proizlaze direktno iz rada na računalu, već su samo s njim povezane na način da naglašavaju probleme koji su već bili prisutni kod osobe.
Adekvatnost opreme i poduzimanje korekcijskih mjera mogu smanjiti pojavu vidnih napora (npr. postavljanje ekrana na primjerenu udaljenost od 50 do 70 cm, ispitivanje nivoa osvijetljenosti na radnom mjestu 500 lx ili više).
Statodinamički napori
Nakon stalnog i dugog ne mijenjanja položaja tijela radeći za računalom može doći do oštećenja zdravlja. Ne pomicanje položaja tijela uzrokuje poremećaj u opskrbi mišića krvlju što nam uzrokuje brzu pojavu umora.
Ove ozljede su vezane uz oblikovanje radnog mjesta, a izbjegavaju se upotrebom prilagođene radne opreme.
Dugotrajni i fiksni položaji glave i tijela za posljedicu imaju bolove u vratu, leđima, prstima šake, zglobovima, itd.
Ovi bolovi se također javljaju zbog nepravilnog položaja zaslona računala. On mora biti ispravno podešen, ali i mi moramo ispravno sjediti. Pri tome je važno da se razgibamo kako se vratni mišići ne bi ukočili.
Sveobuhvatni naziv za ovakve simptome je sindrom prenaprezanja, a ako se ne ukloni na vrijeme, može prijeći u kronični oblik.
Kada koristite računalo jako dugo vremena, patit ćete od bolova u leđima, glavobolja, debljanja ili gubitka, poremećaja u spavanju, sindroma karpalnog tunela i zamagljenog ili zategnutog vida, Kasnonoćne računalne sesije urezat će se u prijeko potrebno vrijeme spavanja. Dugotrajna neispavanost uzrokuje pospanost, poteškoće s koncentracijom i depresiju imunološkog sustava.
Zaštita na radu i rad na računalu
Za svakog poslodavca čiji radnici koriste računalo pri obavljanju radnih zadataka, obvezno je izraditi procjenu rizika za takva radna mjesta te na temelju njih provesti mjere za otklanjanje nedostataka. Ove su procedure dio zaštite na radu, a cilj im je u što većoj mjeri zaštititi radnike.
Treba li poslodavac napraviti procjenu rizika ako radnik radi od kuće?
Svaki poslodavac je obvezan izraditi Procjenu rizika prema Pravilniku o izradi procjena rizika.
Obveza poslodavca je da radnike upozna s okolnostima i zahtjevima povezanima s radom na računalu te da im osigura osposobljavanje prije dolaska na radno mjesto.
Za smanjenje opterećenja, poslodavac je dužan osigurati periodičko izmjenjivanje rada na računalo s drugim aktivnostima.
Ukoliko ne postoje druge moguće aktivnosti, radniku se trebaju osigurati češće, kraće pauze tijekom radnom vremena, svakog sata rada moraju se osigurati odmori u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja.
Prema Zakonu o zaštiti na radu, potrebno je radnike informirati o opasnostima, sigurnosnim rizicima i mogućim posljedicama te se savjetovati s radnicima o svim važnim pitanjima povezanima sa sigurnosti i zdravljem na radnom mjestu.
Kada poslodavac nije dužan napraviti procjenu rizika?
Međutim, u istom Pravilniku o izradi procjena rizika propisano je da poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada.
To se primjenjuje ako su to administrativni, uredski i slični poslovi koji su u skladu s prethodno procijenjenim i dokumentiranim malim rizicima koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca.
Povremeno obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva ono vremensko razdoblje provedeno na radu koje je manje od 50 % od ukupnog radnog vremena koje je radnik ugovorio s poslodavcem. Takav rad se karakterizira kao dobrovoljnost i pristanak obiju strana.
Kada se radi o stalnom obavljanju takvih poslova na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je za navedene poslove obvezan izraditi procjenu rizika koja treba biti dokumentirana.
Ako je za navedene poslove procijenjen mali rizik, poslodavac mora na odgovarajući način u suradnji s radnikom, razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva.
Prema odredbi članka 3. stavka 3. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada, obveze iz Pravilnika primjenjivat će se u onoj mjeri u kojoj ih je moguće osigurati.
To se odnosi na osnovnu namjenu stambenog prostora u skladu s prirodom poslova i veličinom rizika za poslove koje radnik obavlja u tom prostoru za poslodavca.
Pretpostavkom da su zadovoljene odredbe propisa koji se odnose na stambene objekte, odredbe propisa zaštite na radu primijeniti će se na odgovarajući način uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika ne budu ugroženi.
U najvećem broju slučajeva rada od kuće obavljati će se administrativni poslovi niskog rizika, u okruženju mjesta rada sa računalnom opremom, pa će zahtjeve u odnosu na prirodu poslova i veličinu rizika biti moguće osigurati i kod kuće radnika.
Kako bi se osigurala primjerena razina sigurnosno zdravstvenih zahtjeva na poslovim, poslodavac će na odgovarajući način u suradnji s radnikom i svojim stručnim službama razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva.
Uključuje i pregled prostora u kojem će radnik obavljati rad s odnosom na vrstu poslova koji će se obavljati na odgovarajućem mjestu rada. Sigurnosne zahtjeve prostora kod kuće potrebno je razmatrati u razmjeru koji odgovara prirodi poslova koje radnik obavlja za poslodavca.
Obavezan pregled vida
Prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, svaki je poslodavac obvezan osigurati radnicima pregled vida kod specijalista medicine rada, i to prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom, najmanje svakih pet godina, najmanje svake tri godine onim radnicima koji koriste korekcijska pomagala te na zahtjev radnika zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.
Ako se na pregledu utvrdi potreba, radnik ima pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa, a troškovi ne smiju ići na njegov teret.
U izradi procjene rizika, kao i u raznim drugim uslugama za poboljšanje poslovanja pomaže Vam Duplex Control!
Davor Duplančić administrator
O autoru