Psihofiziološki napori

Posao je velikom broju ljudi značajan, ako ne i glavni izvor stresa u životu. Stres je svaki događaj koji remeti unutarnju ravnotežu u organizmu i koji zahtijeva prilagođavanje. Naravno, postoje stresniji i manje stresni poslovi, ali svi smo se barem jednom morali suočiti s pritiskom na radnom mjestu.

Psihofiziološki napori su posljedice svih problema koji se mogu javiti na radnom mjestu, a koji su uzrokovani nepovoljnim okruženjem u kojem je posao potrebno obavljati. To može rezultirati smanjenom učinkovitošću i, što je još važnije, zdravstvenim problemima te psihosomatskim oboljenjima.

Stoga, iznimno je važno da poslodavac uloži napor u stvaranje zdravog radnog okruženja, u kojem će se voditi računa o psihofizičkom stanju ljudi koji tamo rade. Ipak, stres je ponekad neizbježan, ali se njega, srećom, možemo riješiti na razne načine.

Što znači biti uspješan?

Upravo je glad za uspjehom jedan od glavnih izvora stresa na poslu. Poslodavac koji želi da njegova tvrtka postane dominantna na nekom tržištu imat će velike zahtjeve od svojih radnika.

Dok se velika plaća može činiti kao dovoljno dobra kompenzacija za to, treba imati na umu da dohvaćanje poslovnog uspjeha po svaku cijenu može ostaviti ozbiljne posljedice u drugim aspektima života.

Zdravlje i samopouzdanje često pate, a nisu rijetki ni problemi u privatnom životu kada netko stavlja svoj posao i karijeru na prvo mjesto u svakoj situaciji.

Važno je naći zdravu ravnotežu i načine na koje se možemo opustiti nakon zahtjevnog radnog dana ili tjedna. To će pomoći ne samo vama, nego i vašim kolegama s kojima provodite značajan dio dana i doprinijeti ugodnijoj radnoj atmosferi.

Psihosocijalni rizici

Psihofiziološki napori proizlaze iz nečeg što nazivamo psihosocijalnim rizicima. To su zapravo svi problemi koji nastaju lošom organizacijom, nejasnim ulogama i nezdravom društvenom klimom na radnom mjestu. Takve stvari će uvijek imati negativan ishod u psihološkom, društvenom, pa čak i fizičkom smislu.

Primjerice, prevelik pritisak kao rezultat nerealnog roka u kojem bi neki posao trebalo obaviti, čest je primjer psihosocijalnog rizika. Nepostojanje kulture komunikacije, koja bi radniku olakšala snalaženje i razjasnila stvari koje se od njega traže, također može biti značajan izvor stresa. Povećanom stresu su izložene osobe na rukovodećim pozicijama, radu s ljudima (kupcima, strankama). Problem se javlja na svim razinama i radnim mjestima u organizaciji a može biti i nemogućnost napredovanja, prekovremeni rad , smjenski rad, noćni rad, nemogućnost utjecaja na njega, rad s računalom, loši međuljudski odnosi i već spomenuti učinak na privatni život.

Dakle, postoji mnogo potencijalnih izvora stresa na radu, a brzo identificiranje osobe koja je pod velikim pritiskom je ključno za sprječavanje svih problema koji iz toga mogu proizaći uključujući i sigurnost samog radnika kao i sigurnost drugih.

Uz to, procjena psihosocijalnih rizika neizbježna je kada se radi procjena rizika, a nju u Hrvatskoj provode stručnjaci zaštite na radu, specijalisti medicine rada te po potrebi psiholozi (vidi Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, članak 13. i 14.).

Navedeni stručnjaci mogu provoditi i edukaciju radnika u prostorijama poslodavca kako bi se potencijalni psihosocijalni rizici spriječili prije nego što eskaliraju u ozbiljan problem.

Stres

Stres na radu javlja se u situacijama kada radnik nije u mogućnosti ispuniti ono što se od njega traži zbog nekog od već spomenutih psihosocijalnih rizika. Drugim riječima, nalazi se u situaciji koja ga na neki način ugrožava, a koju nije u stanju riješiti. Tada taj radnik postaje nefunkcionalan u fizičkom, psihičkom i društvenom smislu.

Najčešće se radi o preopterećenosti na radnom mjestu, koja može biti rezultat nerazumijevanja i nerealnih očekivanja nadređenih, lošim odnosima s kolegama ili nekim drugim nerješivim problemima.

Ovo može dovesti do raznih simptoma kao što su gubitak daha, ubrzano disanje i rad srca, slaba cirkulacija, mučnina, znojenje itd. Međutim, simptomi stresa mogu se proširiti i izvan radnog mjesta pa tako radnik može patiti od nesanice, postati agresivan ili čak depresivan. Naravno, osoba u takvom stanju ne može se koncentrirati na posao kojeg obavlja, a lako je moguće da će biti i nemirna i frustrirana zbog nemogućnosti da obavi svoj posao kako treba.

Upravo takva smanjena efikasnost na radnom mjestu dovodi do dodatnog stresa jer će se osobi pod stresom puno više ciljeva i zadataka činiti nedostižnima, čime se ulazi u začarani krug iz kojeg nije nimalo lako izaći.

Ako je osoba dugotrajno izložena stresu dolazi do razvoja psihosomatske bolesti koja ukoliko se ne prepozna i ne liječi može dovesti do trajnog oštećenja zdravlja stresu izloženog radnika. Važno je da se radnika uputiti specijalisti medicine rada te obiteljskom liječniku na daljnje liječenje primijete li simptome prevelike izloženosti stresu.

Zbog toga je važno znati kako se najbolje nositi sa stresom na radnom mjestu i imati mehanizme koji to olakšavaju.

Kako se nositi sa stresom?

Srećom, postoji mnogo načina za kvalitetno nošenje sa stresom. Bilo koja od metoda koje ćemo ovdje navesti može puno pomoći u smanjenju pritiska i uvesti pozitivne prakse na radno mjesto, prakse od kojih mogu profitirati svi. No, krenimo redom.

Komunikacija

Možda i najvažniji način nošenja sa stresom jest komunikacija. Kvalitetno komuniciranje s kolegama na poslu omogućit će vam da se osjećate kao dio grupe jer će drugi tada lakše podijeliti svoje ideje s vama i olakšati vam rješavanje problema.

Nadalje, kvalitetna komunikacija s nadređenima i podređenima pomaže u efikasnosti jer se neće javiti nikakvi psihosocijalni rizici vezani uz nejasne uloge ili nerealna očekivanja. Naravno, u svemu ovome je neophodno zadržati određenu razinu profesionalnosti, ali trud kojeg uložite u gradnju odnosa na poslu će vam se sigurno isplatiti.

A ako imate problem koji vas muči, nemojte se ustručavati razgovarati o tome s nekim. Osim što će vam razgovor pružiti olakšanje, moguće je da će vam tuđi pogled na to pomoći da dođete do rješenja.

Organizacija

Kvalitetna organizacija iznimno je važna u prevenciji stresa jer ona podrazumijeva visoku efikasnost i jasno raspoređene uloge. Svima je lakše raditi ako se točno zna tko je za što zadužen, a ako se pravilno procjenjuje važnost pojedinog zadatka i samim time redoslijed njihovog rješavanja, nikad neće nastupiti panika zbog kašnjenja s nečim važnim.

Fizičke aktivnosti

Odličan način za borbu sa stresom su i fizičke aktivnosti. Nije bitno radi li se o plesanju salse, nogometu ili planinarenju, bilo kakva aktivnost pomoći će vam da zaboravite na pritisak i probleme na poslu.

Također, ovakve aktivnosti su odlična ideja za team building s kolegama. Partija paintballa, primjerice, može napraviti čuda za koheziju unutar radnog okruženja. Jednostavno, ljudi će biti puno otvoreniji jedni prema drugima ako imaju priliku družiti se i u manje formalnom okruženju, a malo zdravog natjecateljskog duha može puno značiti.

Na ovaj način može se poboljšati i komunikacija unutar tvrtke jer će se radnici lakše otvarati svojim kolegama i lakše zajednički pronalaziti put do ostvarenja zadanog cilja.

Preventivno djelovanje

Prilikom izrade procjene rizika važno je da stručnjaci zaštite na radu zajedno sa poslodavcem i radnicima ispravno procjene rizike od stresa na pojedinim radnim mjestima te da u planu mjera uključe aktivnosti za smanjivanje stresa. Kod svakodnevnog rada treba obratiti pažnju na promjene ponašanja stresu izloženih radnika te ukoliko se uoče promjene u ponašanju upozoriti osobu te po potrebi djelovati slanjem na izvanredne preglede kod specijalista medicine rada kako bi se spriječio razvoj psihosomatskih oboljenja.

U svim ovim aktivnostima, Duplex Control i njegovi stručnjaci mogu vam pomoći savjetom.

Psihofiziološki napori