AutorDavor Duplančić
Prekovremeni rad – poštujete li pravila kao poslodavac?
Vjerujemo da ste kao poslodavac ambiciozni i poduzetni. Kao takvi, vjerojatno potičete svoje radnike da rade što je moguće kvalitetnije. “Cijena” ove kvalitete rada ili naprosto povećani obim posla koji dolazi s napretkom i rastom firme može dovesti do prekovremenog rada.
No, jeste li upoznati s točnim brojem prekovremenih sati koje Vaši radnici smiju raditi i načinima plaćanja prekovremenog rada? Ako niste sigurni, tu smo da Vam pomognemo.
Što znači prekovremeni rad?
Poznato Vam je da u ugovoru radnika stoji broj sati koje će on obavljati tjedno. U slučaju punog radnog vremena, to je 40 sati tjedno tj. manje slučaju nepunog radnog vremena. U prekovremeni rad se računaju svi sati koji se rade, a da prelaze ugovoreno radno vrijeme (puno ili nepuno).
Zakon o radu definira i regulira prekovremeni rad (čl. 65). Nekoliko osnovnih uputa kojih biste se trebali pridržavati prema ovom Zakonu su sljedeće:
- Prije početka prekovremenog rada, dostavite radniku pisani zahtjev o tome.
- Ako zahtjev usmeno postavite, trebali biste u roku od 7 dana od usmenog dogovora uručiti radniku pisani zahtjev.
- Radnik ne smije imati više od 10 prekovremenih radnih sati tjedno, odnosno sveukupno 180 prekovremenih sati godišnje (ako je drukčije određeno kolektivnim ugovorom, do 250 sati godišnje).
- Maksimalno tjedno radno vrijeme je 50 sati.
- Sljedeće skupine radnika trebaju poslodavcu dostaviti pisani pristanak za prekovremeni rad: trudnice, roditelji s djecom mlađom od 3 godine, samohrani roditelji s djecom do 6 godina života, radnik koji na nepuno radno vrijeme radi kod više poslodavaca.
- Maloljetnicima je zabranjen prekovremeni rad.
- Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Sukladno Zakonu o radu, radnik ima pravo na povećanje plaće za prekovremeni i noćni rad. Zakon o radu ne određuje iznos, odnosno postotak povećanja plaće. To je određeno zasebnim propisima, pravilnicima o radu ili pak kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Svakako, jedan od razloga povećanja plaće za prekovremeni i noćni rad je povećanje zdravstvenih rizika radnika.
Noćni rad i zdravlje radnika
Noćni rad se obavlja u vremenu između 22 h i 6 h ujutro. Kako biste vodili računa o zdravlju svojih radnika, bitno je prilikom organizacije rada imati na umu da radnik ne može u razdoblju od 4 mjeseca raditi prosječno više od 8 sati unutar noćnog radnog vremena za svaka 24 sata.
Ako radnik obavlja posao noću, poslodavac je dužan osigurati sigurne radne uvjete u skladu sa svim sigurnosnim i zdravstvenim mjerama.
Za dugoročno osigurati zdravlje radnika, svaki noćni radnik treba proći zdravstveni pregled (o trošak poslodavca) kojim se utvrđuje da noćni rad ne ugrožava njegovo/njeno zdravlje. Ako se pregledom utvrde zdravstvene tegobe proizašle iz noćnog rada, poslodavac je dužan prebaciti radnika na dnevno radno vrijeme.
Rad nedjeljom i blagdanom
Svaki radnik ima ugovorom određen tjedni odmor. Ovo je najčešće obuhvaća cijeli vikend ili samo nedjelje. Za rad tijekom dana odmora i državnih blagdana, radnici imaju pravo na povećanje plaće, odnosno imaju pravo premije na plaću. Premija nije određena Zakonom o radu već je, kao u slučaju naknade za noćni rad, određena kolektivnim ugovorom, pojedinačnim ugovorom o radu ili pravilnikom o radu poslodavca.
Također, ako je radnik radio na dane odmora, treba mu se omogućiti zamjenski tjedni odmor kojeg se određuje odmah po završetku ovog radnog vremena. Ovo se primjenjuje samo na rad tijekom “slobodnih dana”, ali ne i na rad blagdanom za kojeg ne postoji naknada.
Poslodavcima je primarno po ovom pitanju voditi računa o ukupnom broju sati koje radnik obavi te da on ne prijeđe zakonski dozvoljenu granicu. Također, bitno je pravilno postupati prema radnicima i isplatiti prekovremene sate (sukladno relevantnim zakonima, ugovorima i pravilnicima) te omogućiti uzimanje drugih slobodnih dana ukoliko dođe do promjene rasporeda rada.
Imajte na umu da noćni i prekovremeni rad mogu dovesti do neželjenih, štetnih posljedica po zdravlje radnika. Zdravi radnici su sigurno sretniji i produktivniji radnici!
AutorDavor Duplančić
Zaštita na radu za vrijeme rada od kuće i pandemije Koronavirusa
Rad od kuće postao je sve učestaliji posljednjih mjeseci. Ovo ne čudi s obzirom da se pokazao efikasnim i sigurnim oblikom rada, posebice u okolnostima pandemije COVID-19.
Bolje je spriječiti nego liječiti. Stoga je zakonski zabranjeno obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada od kuće tj. na izdvojenom radnom mjestu (Zakon o zaštiti na radu, čl. 36). No, za ostale poslove, koje Vi vjerojatno obnašate ako čitate ovo, rad od kuće je moguć. Dapače, ponekad je to i najsigurnija opcija u slučaju zaraze koronavirusom. Obveza je poslodavca u tom slučaju brinuti o zaštiti svih radnika.
Obveze poslodavca i prava radnika za vrijeme pandemije
Uobičajeno je da se rad od kuće određuje ugovorom o radu na izdvojenom mjestu rada ili aneksom postojećeg ugovora. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada propisan je Zakonom o radu (čl. 17).
Međutim, u izvanrednim uvjetima pandemije, stvar je ponešto drugačija. Poslodavce se sada upućuje da redovito prate stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na koje se postavljaju upute o zaštiti na radu, ali i preporuke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i drugih nadležnih tijela. Poslodavci su ih dužni poštivati i provoditi.
U skladu s ovim uputama, poslodavac treba osigurati radnicima sigurne uvjete za rad, dakle na način koji ne ugrožava ničije zdravlje.
Za trajanja pandemije, a kako bi zaštitili radnike, poslodavci imaju nekoliko mogućnosti:
- Sporazumno dogovoriti rad od kuće u određenom razdoblju (pri čemu se izdaje puna plaća);
- Promijeniti raspored radnog vremena radnika kako bi se smanjio rizik zaraze;
- Preraspodijeliti individualno radno vrijeme (uvesti smjenski rad i sl.);
- Ugovoriti skraćivanje radnog vremena (radi smanjenog vremena kontakta);
- Uputiti radnike na korištenje godišnjih odmora (pri čemu se ima obvezu savjetovati s radnikom, odnosno obavijestiti ga o izmjeni rasporeda korištenja godišnjih odmora);
- U slučaju samoizolacije radnika poštivati pravo radnika na naknadu plaće sukladno posebnom propisu HZZO-a.
Ukoliko radnik nastavlja s radom za vrijeme pandemije, makar u posebnim uvjetima rada od kuće, ima sljedeća prava:
- Na ugovorenu plaću (u slučaju izmijenjenog ugovora, ravna se prema novom ugovoru koji možda određuje drukčije radno vrijeme ili visinu plaće);
- Na adekvatne uvjete rada, što uključuje zdravstvene uvjete i redovite odmore.
U ovim okolnostima je potrebno mnogo razumijevanja s obaju strana pa se stoga i radnike upućuje da ukažu poslodavcu na neadekvatne radne uvjete (ako ih smatraju takvima), da odgovorno obnašaju obveze iz radnog odnosa te da pritom paze na sigurnost sebe i onih oko sebe.
Ozljeda na radu kod kuće
Zakon o zaštiti na radu određuje ozljedu na radu kao “ozljedu radnika nastalu u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad” (čl. 3).
Dakle, ukoliko do ozljede na radu (ili profesionalnih bolesti) dođe za vrijeme obavljanja poslova za poslodavca, pa makar se taj rad odvijao od kuće radnika, poslodavac je za nju odgovoran.
Prednosti i nedostaci rada od kuće
Rad od kuće može biti sjajna opcija za poslodavca i za radnika, posebice u pandemijskim okolnostima. Ali ima i svoje nedostatke kao i svaki drugi oblik rada:
Prednosti rada od kuće
Nedostaci rada od kuće
- Smanjuje troškove prijevoza i štiti okoliš
- Smanjuje vrijeme potrošeno na povećanje i povećava time produktivnost radnika
- Olakšava balansiranje poslovnog i privatnog života
- Smanjuje razinu stresa za radnika
- Provođenjem fleksibilnog radnog vremena povećava učinkovitost radnika
- Manje su šanse ozljede na radu
Nedostaci rada od kuće
- Radnik iznosi potencijalne tajne informacije o klijentima izvan radnog mjesta
- Može uzrokovati osjećaje usamljenosti i depresije kod nekih radnika
- Smanjuje količinu ljudskog kontakta i profesionalne komunikacije
- U slučaju neprikladnih (posebice informatičkih) uvjeta rada, može otežati komunikaciju
- Otežava se razmjena znanja, ideja i savjeta među kolegama
Sažeto rečeno, uz dobru organizaciju i osigurane radne uvjete, rad od kuće isplativ je i ima više prednosti nego nedostataka. U okolnostima pandemije COVID-19, rad od kuće može biti najsigurnija opcija iz perspektive zaštite na radu.
Za više informacija o uslugama Zaštite na radu i savjete stručnjaka iz ovog područja, tu je za Vas Duplex Control.
AutorDavor Duplančić
Zašto je liječnički pregled radnika potrebno napraviti?
Sadržaj članka
Možda ste zakolutali očima kad vas je poslodavac uputio na liječnički pregled – još jedna obaveza koja vam se čini suvišnom? Ako ste poslodavac, možda ste to doživjeli kao dodatni trošak i komplikaciju. No važno je znati da taj trošak nije nužno vaš – pod određenim uvjetima moguće je ostvariti pravo na povrat sredstava ili čak organizirati besplatni pregled.
No probajte to sagledati iz perspektive sigurnosti na radu. Koji god posao radili, pogotovo posao s posebnim uvjetima rada, liječnički pregled se obavlja zbog vaše sigurnosti. Poslodavci – vi liječničkim pregledima garantirate sigurnost svojih radnika.
No probajte to sagledati iz perspektive sigurnosti na radu. Koji god posao radili, pogotovo posao s posebnim uvjetima rada, liječnički pregled se obavlja zbog Vaše sigurnosti. Poslodavci – Vi liječničkim pregledima garantirate sigurnost svojih radnika.
Naravno, zdravlje radnika jamči i kvalitetniji rad, tako da poslodavac nije u potpunosti altruističan u tom pogledu. Stoga obvezni i periodični liječnički pregledi idu u obostranu korist. Osim toga, upućivanje radnika na određenu vrstu liječničkog pregleda, ovisno o naravi posla, zakonska je obveza poslodavca.
Tu smo da Vas upoznamo s osnovnim oblicima i razlozima obavljanja ovih liječničkih pregleda te benefita koje donose.
Obvezni i izvanredni pregled
Svaki poslodavac treba imati Procjenu rizika za radno mjesto na koje zapošljava radnika. Prema toj procjeni rizika, obvezan je uputiti radnika na pregled kod specijaliste medicine rada. U tu svrhu ispunjava uputnicu (Tiskanica RA-1). Doktor nakon pregleda izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti rada (Tiskanica RA-2), čime potvrđuje da je radnik zdravstveno u stanju obavljati poslove svog radnog mjesta.
Postoje dakle, obvezni prethodni i periodični liječnički pregledi. Osim njih, poslodavac može svojevoljno uputiti radnika na izvanredni liječnički pregled ako vidi potrebu za tim. No, za te troškove ne ostvaruje pravo na povrat sredstava od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Prethodni liječnički pregled
Poslovi za koje je potrebno prethodno obaviti liječnički pregled radnika određeni su Pravilnikom o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti. On se obavlja prije početka rada ili prije izmjena uvjeta rada.
Troškove prethodnog pregleda snosi poslodavac, a HZZO vraća isti iznos poslodavcu uz uvjet da je poslodavac u roku od 45 dana od primitka zahtjeva za povrat zaposlio dotičnog radnika. Uz zahtjev za povrat, poslodavac je dužan predočiti i odgovarajuću dokumentaciju kojom potvrđuje da je pregled obavljen. Odnosno, prilaže se:
- Popis radnika za koje se podnosi zahtjev
- Tiskanicu RA-1 (potrebno je navesti poslove za koje se utvrđuje zdravstvena sposobnost sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ili drugog dokumenta kojim se obveza pregleda propisuje)
- Tiskanicu RA-2
- Kopiju računa pregleda
- Kopiju dokaza o plaćenom računu
Periodični liječnički pregled
Svrha periodičnih pregleda je potvrditi spremnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. Kod inicijalnog liječničkog pregleda (u Tiskanici RA-2), doktor će naznačiti u kojem je roku potrebno napraviti periodični pregled radnika.
Poslodavcima će laknuti kad saznaju da troškove ovih pregleda također snosi HZZO, ali ako je pregled obavljen u naznačenom roku. Ako je opravdano odgođen (zbog bolovanja, rodiljnog dopusta ili drugih okolnosti), pregled je potrebno obaviti prije povratka radnika na radno mjesto.
Pregled radnika koji rade na mjestima s posebnim uvjetima rada
Liječnički pregled u ovom slučaju je zakonska obveza poslodavca sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada. Svaki radnik koji radi na mjestu s posebnim uvjetima rada mora zadovoljavati propisane posebne uvjete rada.
Proces upućivanja na liječnički pregled je u principu identičan ostalim vrstama liječničkih pregled. No poslodavac mora naznačiti podatke o naravi/vrsti poslova i mogućim štetnim utjecaja radnog mjesta na zdravlje radnika.
Poslodavac snosi posljedice ukoliko dozvoli radniku koji ne ispunjava ove uvjete nastavak rada. Odnosno, poslodavac je odgovoran za sigurnost svojih radnika.
Upućivanje radnika na liječnički pregled bilo koje vrste ozbiljno je pitanje, ali jedno koje ponekad zadaje dodatno posla i ovako prezaposlenom poslodavcu. U ovome Vam mogu pomoći ovlaštene tvrtke za provođenje zaštite na radu kao što je Duplex Control s kojima možete dugoročno surađivati u provođenju zaštite na radu i koje će Vam ovakve zadatke maksimalno pojednostaviti.
Od čega se sastoji liječnički pregled za posao?
Liječnički pregled za posao može se razlikovati ovisno o vrsti posla za koji ga obavljate, no uobičajeno odvijanje pregleda obično se sastoji od prikupljanja podataka o vašoj osobnoj i obiteljskoj povijesti bolesti, vašem trenutnom zdravstvenom stanju, te prisustvu alergija ili nekih drugih kroničnih stanja.
Tokom pregleda liječnik će obaviti i sistematski pregled kako bi procijenio vaše zdravstveno stanje, on se može sastojati od pregleda srca, pluća, sluha, vida, motoričkih sposobnosti i drugih aspekata koji su relevantni za vašu sposobnost obavljanja posla.
Osim sistematskog pregleda za neke poslove mogu biti potrebni i psihološki testovi ili laboratorijski testovi krvi i urina kako bi se provjerila razina šećera u krvi, funkcije jetre ili bubrega te prisutnosti droga ili alkohola.
Liječnički pregled za uredski posao
Iako kada su u pitanju uredski poslovi najčešće nije riječ o fizički zahtjevnim poslovima, liječnički pregled za ovakav tip posla može uključivati neke dodatne korake.
Ukoliko uredski posao uključuje dugotrajno sjedenje i rad na računalu liječnik će provjeriti postojanje problema s kralježnicom ili drugih stanja koje mogu utjecati na rad u uredskom okruženju. Ovo znači da će se obaviti i procjena mentalnog zdravlja kako bi se osiguralo da budući radnik nema ozbiljnijih problema koji bi mogli utjecati na njegov rad u uredu.
Neki poslodavci mogu zahtijevati cijepljenje radnika, cjepivima poput onih protiv gripe, kako bi se spriječilo širenje infekcija na radnom mjestu, posebno u slučajevima kada se radi o velikim uredima s više zaposlenika.
Svrha liječničkog pregleda pri zapošljavanju
Svrha liječničkog pregleda prilikom zapošljavanja novog radnika je osiguravanje da potencijalni budući zaposlenik ima odgovarajuće zdravstveno stanje i sposobnosti za obavljanje posla za koji se prijavljuje.
Osim što pomaže u procjeni radne sposobnosti kandidata za posao, liječnički pregled može pomoći u prepoznavanju faktora rizika koji bi mogli dovesti do ozljeda ili bolesti na radnom mjestu.
Liječnički pregledi često su samo dio usluge zaštite na radu koja ima za cilj osigurati sigurno i zdravo radno okruženje za zaposlenike na njihovom budućem radnom mjestu.
AutorDavor Duplančić
Tko sve treba usluge zaštite na radu?
Zaštita na radu neophodan je dio uspješnog i sigurnog rada firme već od faza projektiranja i gradnje te nadalje za vrijeme poslovanja organizacije.
Nameće se pitanje: kome trebaju usluge zaštite na radu? Ukratko, ako ste poslodavac unutar Republike Hrvatske, ove usluge Vam sigurno trebaju. Zakonom o zaštiti na radu, poslodavac se definira kao “fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove”. Vrlo jednostavno – ako nekog zapošljavate (pa makar samo sebe), Vi ste poslodavac i stoga ste dužni provoditi zaštitu na radu u skladu s djelatnošću koju pružate.
Organiziranje i provedba usluga zaštite na radu moralna je dužnost i zakonska obveza svakog poslodavca. Bez obzira na narav djelatnosti koju obavlja i veličinu organizacije.
Ukoliko želite obavljati svoju zakonsku i moralnu dužnost kao poslodavac, izbjeći nepotrebne troškove ozljeda na radu i inspekcijske kazne, bitno je provoditi zaštitu na radu.
Mnogi poslodavci žive u lažnom uvjerenju da se angažiranjem drugih tvrtki ili pojedinaca mogu osloboditi svojih obveza u ovom pogledu, ali tome nije baš tako. Iako je poslodavac dužan zaposliti koordinatore zaštite na radu tijekom projektiranja i građenja te angažirati specijaliste za provođenje zaštite na radu ili ovlaštene tvrtke, nakon ovih inicijalnih faza njegova obveza ne staje.
Svaki poslodavac je odgovoran za svoje radnike, neovisno o tome koga je još angažirao za pružanje usluga zaštite na radu.
Temeljni dokument koji određuje obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu, ali i sve ostalo vezano uz obavljanje ovih poslova jest Zakon o zaštiti na radu u kojem stoji da je poslodavac “obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima”.
Poslodavac je, dakle, obvezan provoditi prevenciju u svakom segmentu rada i osigurati najveću moguću razinu zaštite.
Ugovaranje usluga zaštite na radu
Ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenim pojedincima i tvrtkama može varirati ovisno o broju radnika. Ukoliko zapošljavate do 49 osoba (dakle ispod 50), možete obavljati poslove zaštite na radu samostalno (ako ispunjavate propisane uvjete), ali možete nekog i angažirati za to. Dakle zaštita na radu je i dalje obvezna, ali je ugovaranje usluga proizvoljno.
Ako zapošljavate od 50-249 radnika, potrebno je ugovoriti zaštite na radu sa za to ovlaštenim stručnjakom, a ako zapošljavate 250 ili više radnika, potrebno je sklopiti ugovor s jednim ili više stručnjaka.
Nakon sklapanja ugovora, ovlaštena tvrtka određuje jednog ili više stručnjaka koji će za Vas obavljati poslove zaštite na radu.
Svakako, i poslodavac i oni angažirani oko zaštite na radu trebaju surađivati u njenom provođenju te zadovoljiti zakonske uvjete za pružanje ovih usluga, odnosno trebaju biti osposobljeni za njih. Za to postoji pak poseban Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita.
Zašto angažirati stručnjaka za provođenje zaštite na radu?
Ako u određenoj mjeri već možete kao poslodavac obavljati poslove zaštite na radu sami, možda se pitate zašto angažirati drugog? U određenoj mjeri je ovo i zakonska obveza, ali sigurno kao poslodavac želite radite na unapređivanju Vaše firme.
U tom pogledu Vas stručnjaci za zaštitu na radu mogu rasteretiti. Duplex Control Vam stoga može pomoći prilikom:
- Izrade procjene rizika
- Izrade plana i programa osposobljavanja
- Osposobljavanja Vaših radnika za zaštitu na radu, zaštitu od požara i rad na siguran način
- Osposobljavanja jednog ili više radnika za pružanje prve pomoći na radnom mjestu
- Ispitivanja i ustanovljavanja ispravnosti Vaše radne opreme
- Ispitivanja faktora radnog okoliša
- Ispitivanja električne, plinske i gromobranske instalacije u Vašim prostorima
- Ispitivanja protupožarnih sustava
- Administrativnih poslova vezanih uz zaštitu na radu, ali i zaštitu okoliša
Uz ovlaštene, iskusne stručnjake Duplex Controla, Vaši radnici će biti sigurniji i sretniji, a Vi kao poslodavac ćete također osjećati rasterećenje i veću sigurnost u svim segmentima Vaše djelatnosti.
