Što se smatra radom na visini i kako sigurno obavljati rad na skelama?

Rad na visini predstavlja jedan od najopasnijih oblika rada, s visokim rizikom od teških ozljeda na radu ili smrtnog ishoda. U skladu s hrvatskim zakonodavstvom, poslodavci imaju zakonsku obvezu osigurati zaštitu radnika koji obavljaju poslove na visini, posebice na skelama, krovovima, ljestvama i drugim povišenim radnim površinama. 

U ovom članku ćemo objasniti što se sve smatra radom na visini, koje obveze proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu te kako osigurati sigurne uvjete rada.

Što se zakonski smatra radom na visini?

Prema Pravilniku o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova (NN 48/18), rad na visini podrazumijeva svaki rad koji se izvodi na visini većoj od 3 metara od tla ili čvrste podloge, gdje postoji opasnost od pada.

Ova definicija obuhvaća:

• Rad na krovovima
• Rad na ljestvama ili stalcima
• Rad s pokretnih ili nepokretnih skela
• Održavanje instalacija na visini
• Postavljanje reklamnih panoa, antena, rasvjete i sl.

Osim spomenutog pravilnika, ključni propisi uključuju:

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)
• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (članak 19. Prema tom članku, mjesta rada moraju biti opremljena zaštitnim ogradama ili rukohvatima ako postoji opasnost od pada s visine, kao i na mjestima gdje postoji rizik od ozljede zbog razlike u razini poda. I bez MTU-a, objekt mora ispunjavati sigurnosne zahtjeve iz članka 19. kako bi se spriječili padovi i ozljede radnika.)
• Pravilnik o osobnoj zaštitnoj opremi (NN 91/14)
• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)
• https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/Pravilnik_o_poslovima_s_posebnim_uvjetima_rada.pdf

Poslodavac je obvezan provesti procjenu rizika, osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu te osposobiti radnike za siguran rad na visini.

Rad na skelama: tehnički zahtjevi i sigurnosne mjere

Skele su najčešće korišteni radni sustavi za rad na visini, ali i izvor brojnih nesreća. Za siguran rad na skelama potrebno je:

• Koristiti skele izrađene prema normi HRN EN 12810 i HRN EN 12811
• Osigurati da je montažu i demontažu izvela ovlaštena i osposobljena osoba
• Osigurati stabilnost skele sidrenjem, upotrebom potpornih elemenata i zaštitnih ograda
• Provoditi redovite preglede – prije početka upotrebe, nakon vremenskih nepogoda ili bilo kakvih izmjena na skeli tj . voditi dnevnik skele

Procjena rizika i dokumentacija

Svaki rad na visini mora biti prethodno obuhvaćen procjenom rizika koja uzima u obzir visinu s koje se radi, vrstu i stabilnost podloge, vremenske uvjete te moguće izvore opasnosti – poput električne energije, pada alata ili klizanja.

Osim same procjene, poslodavac je dužan voditi potpunu dokumentaciju koja uključuje:

• plan izvođenja radova,
• pisanu procjenu rizika po radnim mjestima,
• evidenciju o osposobljenosti radnika,
• te potvrde o ispravnosti skela i zaštitne opreme dnevnik skele .

Ova dokumentacija mora biti ažurna i dostupna za uvid u svakom trenutku.

Osobna zaštitna oprema (OZO)

Radnici koji rade na visini moraju koristiti OZO u skladu s Pravilnikom o osobnoj zaštitnoj opremi. Osnovna oprema uključuje:

• Zaštitne kacige s vezicom
• Sigurnosne pojaseve i sustave za zadržavanje
• Radnu odjeću i obuću s protukliznim potplatom
• Prsluke visoke vidljivosti ako se radovi izvode u prometnom okolišu

Najčešći uzroci nesreća pri radu na visini

Rad na visini nosi visok stupanj rizika, a prema izvješćima Inspektorata rada, većina nesreća u ovoj kategoriji rezultat je kombinacije tehničkih propusta i ljudskih pogrešaka. U nastavku donosimo popis najčešćih uzroka:

• Upotreba oštećenih ili nestručno montiranih skela
  Jedan od vodećih uzroka ozbiljnih nezgoda je rad na skelama koje nisu pravilno postavljene ili su već prilikom montaže pokazivale znakove oštećenja. To uključuje labavo pričvršćene elemente, manjak zaštitnih ograda, neadekvatno učvršćenje uz građevinu ili neispravne spojne dijelove. Skela koja nije postavljena prema tehničkim standardima može se urušiti ili destabilizirati, što često rezultira padom s visine.
• Nedovoljna osposobljenost radnika
  Radnici koji nisu prošli stručno osposobljavanje za rad na visini često ne vide potencijalne rizike i ne znaju kako pravilno koristiti zaštitnu opremu. Nedostatak znanja o pravilima montaže skela, vezivanju sigurnosnih pojaseva ili postupcima u slučaju opasnosti povećava mogućnost nesreće, čak i kada je tehnička oprema ispravna.
• Nekorištenje osobne zaštitne opreme (OZO)
  Vrlo česta je praksa da radnici ne koriste sigurnosne pojaseve, kacige s vezicom, obuću s protukliznim potplatima ili druge propisane elemente OZO-a. Takvo zanemarivanje osnovnih mjera zaštite znatno povećava rizik od ozljeda.
• Ignoriranje propisanih sigurnosnih procedura
  Na gradilištima se ponekad zbog vremenskog pritiska, rokova ili rutine zaobilaze sigurnosne upute, što uključuje preskakanje provjera, nepropisno uspinjanje na skele, nedostatak nadzora i rada bez suglasnosti ovlaštene osobe.
• Nepovoljni vremenski uvjeti
  Rad na visini tijekom jakog vjetra, kiše, snijega ili niskih temperatura predstavlja dodatnu opasnost. Vlažne i skliske površine, smanjena vidljivost i udari vjetra znatno otežavaju kretanje i stabilnost radnika na skelama ili drugim povišenim površinama. Unatoč tome, radovi se često nastavljaju bez dodatnih mjera opreza, što uvelike povećava rizik.

Odgovornost poslodavca

U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), poslodavac snosi punu odgovornost za uspostavu, provođenje i nadzor nad mjerama zaštite na radu, osobito kada su u pitanju visokorizični poslovi poput rada na visini. Odgovornosti poslodavca nisu samo administrativne, već obuhvaćaju konkretne organizacijske, tehničke i edukativne obveze. Najvažniji elementi su:

• Imenovanje koordinatora zaštite na radu za složene poslove

Za sve radove koji uključuju više izvođača ili se odvijaju u okolnostima povećanog rizika (npr. rad na visini, montaža skela, rad u blizini električne energije), poslodavac je obvezan imenovati stručnu osobu – koordinatora zaštite na radu. Ova osoba ima zadatak planirati mjere zaštite, koordinirati izvođenje radova i kontrolirati njihovu provedbu na terenu.

• Osiguranje potrebne opreme i njezino redovito održavanje

Poslodavac mora nabaviti svu potrebnu osobnu i kolektivnu zaštitnu opremu (npr. sigurnosne pojaseve, kacige, zaštitne mreže, tehnički ispravne skele) te osigurati njihovo redovito ispitivanje i održavanje. Oprema mora odgovarati važećim tehničkim normama i biti primjenjiva na konkretne uvjete rada.

• Stalni nadzor i kontrola primjene sigurnosnih mjera

Nije dovoljno propisati mjere – one se moraju svakodnevno primjenjivati. Poslodavac je dužan organizirati interne kontrole, imenovati odgovorne osobe za nadzor te provoditi evidenciju o provedenim aktivnostima. U slučaju nepravilnosti, potrebno je odmah poduzeti korektivne mjere.

• Izvještavanje i suradnja s Inspektoratom rada u slučaju nesreće

Ako dođe do nesreće na radu, poslodavac mora odmah obavijestiti nadležni Inspektorat rada, dostaviti traženu dokumentaciju (npr. procjenu rizika, evidenciju o obuci, izvješća o pregledu opreme) i omogućiti uvid u mjesto događaja. Također je dužan surađivati u postupku istrage i provedbi nadzora te, po potrebi, sudjelovati u izradi dodatnih mjera prevencije.

U praksi, odgovornost poslodavca nije samo pravna formalnost – ona je temelj sigurnog radnog okruženja. Sustavno provođenje zaštite na radu nije trošak, već dugoročna investicija u zaštitu života, zdravlja i produktivnosti radne snage.

Zaključak

Rad na visini, uključujući rad na skelama, mora se planirati i izvoditi s najvećom pažnjom i u skladu s važećim zakonima. Sigurnost ne smije biti prepuštena improvizaciji. Samo sustavan pristup koji uključuje procjenu rizika, tehničke mjere zaštite, OZO i kontinuiranu edukaciju može spriječiti ozbiljne nesreće i zaštititi ljudske živote.

Ako imate bilo kakva pitanja ili trebate stručnu pomoć u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, Duplex Control vam stoji na raspolaganju. Naš tim stručnjaka rado će vam pomoći u osiguravanju sigurnog i zakonitog radnog okruženja.