Zabilježen je porast potrošnje materijala, a time i otpada u svim europskim zemljama u razvoju, pa tako i u Hrvatskoj. Stručnjaci procjenjuju da je godišnje samo u Hrvatskoj proizvedeno 12 milijuna tona otpada! Ovo je posebno štetno za okoliš jer se otpad emitira u vodu, zrak i tlo te posredno i neposredno štetno utječe na naše zdravlje.
Kako bi se smanjila količina otpada i regulirali načini na koje se zbrinjava za njega, u Hrvatskoj su nadležna tijela, konkretno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Agencija za zaštitu okoliša te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, donijeli Strategiju gospodarenja otpadom. Ona se temelji na Zakonu o otpadu i Pravilniku o gospodarenju otpadom kojih se svi proizvođači i posjednici otpada moraju pridržavati.
Zakon o otpadu definira otpad kao “svaku tvar ili predmet određen kategorijama otpada (…) koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti” (čl. 2). Dvije glavne kategorije otpada prema njihovom nastanku su komunalni i proizvodni.
Komunalni otpad čini otpad iz kućanstava te proizvodnih i uslužnih djelatnosti ako je po svojstvima sličan “kućanskom” otpadu.
Proizvodni otpad nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtima ili drugim procesima te se po svom sastavu razlikuje od komunalnog.
Kako bi se vodilo računa o količini otpada i njegovom pravilnom rukovanju i odlaganju, zakonska je obveza svakog proizvođača otpada voditi urednu evidenciju propisanu Pravilnikom o gospodarenju otpadom (pozornost obraćamo na čl. 16 i 46 te priloge Pravilnika).
Da biste ispoštovali svoje zakonske obveze, želimo Vas upoznati s nekoliko obrazaca i procesom prijave u Registar onečišćavanja okoliša.
O autoru